Osniva se opservatorij za tržište gnojiva

Nakon početka ruske agresije protiv Ukrajine, globalna prehrambena sigurnost je pod utjecajem energetske krize i cijene mineralnih gnojiva. U tom je kontekstu Europska komisija krajem prošle godine predstavila širok raspon radnji i smjernica za rješavanje ovih izazova, kao i smanjenja naše ovisnosti, stoji u priopćenju objavljenom povodom pokretanja Europskog opservatorija za tržište gnojiva, a koji bi trebao okupiti stručnjake iz ovog sektora prije ljeta 2023. 

Informacije iz prve ruke

U priopćenju EK se ističe da se jačanje otpornosti i održivosti prehrambenih sustava u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju mora postići uz osiguravanje prinosa. Kratkoročno je važno imati sveobuhvatne i javne podatke o cijenama, proizvodnji i prometu gnojiva. A kako bi povećala transparentnost tržišta i ispitala načine za dobivanje više podataka u stvarnom vremenu, pokreće opseravatorij za tržišta gnojiva u EU. On će biti modeliran prema sličnim ustanovama koje već postoje za nekoliko poljoprivrednih sektora, posebice mlijeka, usjeva te voća i povrća. 

Njime će predsjedati Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj, a sastojat će se od do 20 članova koji se imenuju na vrijeme od pet godina. Između ostalog, pružat će informacije iz prve ruke o stanju na ovm tržištu, kao i čimbenicima koji na njega utječu te razmjenjivati ​​iskustva i dobre prakse.

EK u pozivu državama članicama da se priključe ovoj skupini, ističe kako srednjoročno i dugoročno korištenje gnojiva treba optimizirati, a mineralna  treba zamijeniti, kad god je to moguće, organskima. "To će pomoći smanjiti ovisnost EU-a o plinu koji se koristi za proizvodnju dušičnih i mineralnih gnojiva iz rudnika kao što su fosfati i potaša, kao i smanjiti ugljični otisak sektora", poručuju. 

Velika financijska potpora 

Dodaju kako je ključno provođenje zelenih i digitalnih prijelaza bez ugrožavanja suvereniteta EU-a. Tvrde i da je u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), financijska potpora široko dostupna poljoprivrednicima s ciljem optimizacije njihove upotrebe gnojiva, čime im se omogućuje postizanje ekoloških, klimatskih i gospodarskih koristi.

Podsjećaju da će u strateškim planovima ZPP-a, blizu 98 milijardi eura, što odgovara 32% ukupnog financiranja ZPP-a do 2027. biti posvećeno ostvarivanju koristi za klimu, vodu, tlo, zrak, bioraznolikost i dobrobit životinja te će se poticati prakse izvan obveznih uvjeta. Planovi će poduprijeti i održivo upravljanje, kao što je organska gnojidba, ekstenzivno upravljanje travnjacima, uzgoj mahunarki i međuusjeva ili agrošumarstvo na 35% poljoprivrednih površina EU-a. Plodored se također očekuje na oko 85% obradivog zemljišta koje podržava ZPP. Zaključuju da će to pogodovati daljnjem uzgoju još više mahunarki koje fiksiraju dušik u tlu.