OPG izjednačen u pravima sa tvrtkama

Početak rješavanja pitanja sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi sada se čini kao jako daleko. Prošlo je 2 godine i puno je truda uloženo u usuglašavanje, dopisivanje i predlaganje kako bi se riješio problem koji je dugo bio neriješen u poljoprivredi. Kuponi za zapošljavanje sezonskih radnika olakšali su poslovanje poljoprivrednika, ali ima prostora daljnje usmjeravanje tokova u području načina zapošljavanja. OPG se često susreće sa nejednakom tržišnom utakmicom u odnosu na tvrtke, ponekad i u odnosu na obrte. Tako smo imali primjer da se OPG u sustavu PDV-a nije mogao prijaviti na natječaj za poticajno zapošljavanje.

Programi zapošljavanja

Kada se počne rješavati problem onda neke stvari idu i samo svojim logičnim slijedom. Na ukazanu nelogičnost Ministar rada i mirovinskoga sustava prof.dr.sc. Miranda Mrsića, dr.med. i u suradnji s njegovim suradničkim timom unutar ministarstva i HZZ-a na čelu sa pomoćnicom ministra rada i mirovinskog osiguranje gdjom Tatjane Dalić omogućio je da OPG u sustavu PDV-a dobije prava kao i ostale pravne osobe. Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje usvojeni su "Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera u 2013."

Unutar istog dokumenta u glavi IV "Kriteriji i uvjeti za primjenu mjera u točki 1. " kod utvrđivanja veličine poslodavaca na str. 24 je definirano da se pod pojmom poduzetnik smatra svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, a što uključuje i obrte, samostalne djelatnosti i OPG u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak.

OPG u sustavu PDV-a sada mogu iskoristiti sredstava unutar Javnog poziva za poticanje zapošljavanja. Mjera aktivne politike zapošljavanja dio su Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. - 2012. Produžena im je primjena do 01. srpnja 2013. godine a zahtjevi za dodjelu sredstava po mjerama zaprimaju se do 30.06.2013. godine.

Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koje zbog svoje razine obrazovanja, nedostataka radnog iskustva, godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada. Dio provedbenih aktivnosti, a time i osigurana sredstva usmjerena su na poslodavce kojima prijete teškoće u poslovanju kako bi zadržali u zaposlenosti osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina. Detalji mogu se potražiti na http://www.hzz.hr.

Mjere koje će se provoditi u 2013. godini su:

• paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“
• paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“
• paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“
• paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“
• paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“
• paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine
• paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno je očuvati radno mjesto“

Usmjeravanje tržišta rada ili kako kvalitetu platiti više

Tržište rada svakim danom nosi nove izazove i treba ga usmjeravati i dograđivati jer imamo zajedničke ciljeve a to su povećati broj ljudi koji su zaposleni i pojednostaviti proceduru.

Jedan od sljedećih izazova je staviti izvan sive zone ljude koji se nalaze u situaciji da imaju već posao, ali žele dodatno još zaraditi. Samim zaposlenima time bi se dala sigurnost jer bi prestankom jednog posla, automatski bi se aktivirao na drugom poslu. Omogućavati dobrim radnicima da se istaknu u svome području rada potičete konkurentnost jer su poslodavci voljni izvrsnog radnika više platiti, a time bi i proračun više prihodovao. Moguća rješenja treba tražiti unutar okvira koje već imamo npr. mali obrtnici gdje se doprinosi plaćaju paušalno ukoliko je osoba već negdje zaposlena, ali se počinju naplaćivati kada taj drugi ugovor o radu je raskinut.

Direktive EU treba promatrati sukladno primjerima u praksi pogotovo starih članica EU, odnosno kakva rješenja su primijenjena, jer to utiče na konkurentnost, a time i na broj zaposlenih. Kod primjene novih propisa treba misliti i na funkcionalnost, odnosno njihove ekonomske održivosti.

Mali poljoprivrednici bi mogli imati problem jer će se naći ispod točke pokrića ukoliko moraju plaćati knjigovođu radi jednog ili par radnika za par dana rada.

Za kraj treba naglasit kako nije problem plaćanje poreza državi nego funkcionalnost procedura, odnosno oslobađanjem administrativnog posla bili bi zaista pomognuti poljoprivrednici.

Autor: Damjan Bogdanović