Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zakon o sjemenu
  • 31.05.2021. 09:00

Okrugli stol: Samo certificirano ili barem dorađeno sjeme jamči zdravlje i kakvoću

Bez oplemenjivanja bilja, primjene inovacija te jakog i strateškog pozicioniranja sjemenarstva EU bi bila uvoznica svih glavnih poljoprivrednih proizvoda, čulo se na okruglom stolu Udruge "Hrvatsko sjeme".

Foto: Lucija Bencarić
  • 305
  • 957
  • 0

Sjemenarstvo se u Hrvatskoj u posljednjih deset godina nije posebno poticalo, a uz negativne trendove uspješno smo razvili nekontroliranu proizvodnju i doradu merkantilnih roba namijenjenih sjetvi, a koja je po svim karakteristika rubna i zadržava jasne elemente crnog tržišta, zaključak je to s kojom su se složili sudionici nedavno održanog okruglog stola "Zakon o sjemenu – Kako ga vidi hrvatska industrija sjemena", organiziranog od strane Udruge sjemenara “Hrvatsko sjeme“.

Prema podacima koje je iznio Kristijan Puškarić, predsjednik udruge i direktor sektora sjemenarstva Bc instituta, hrvatska sjemenarska proizvodnja u 2020. godini odvijala se na 19.000 hektara, od čega su žitarice zauzimale 12.000, uljarice 5.300, a kukuruz 1.200 hektara. 

Što se tiče proizvodnje, ukupno je lani proizvedeno 70.350 tona sjemena s tržišnom vrijednosti većom od 332 milijuna kuna od čega je najveći udio postigao kukuruz s 138.624.000 kuna. 

U svom izlaganju, Puškarić se osvrnuo na petogodišnje istraživanje o gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj vrijednosti oplemenjivanja bilja te kakvo je ono imalo na financijsku sliku EU. Podaci su pokazali kako je upotreba novih sorata i hibrida donijela sigurnost u proizvodnji hrane, kod žitarica za 22 milijuna, uljarica 3.300.000, a krumpira 10.000.000 tona godišnje. Također, upotreba inovacija donosi 14 milijardi eura više BDP-a te devet milijardi eura veću vrijednost poljoprivrednog gospodarstva Uniji. 

"Bez oplemenjivanja bilja, primjene inovacija te jakog i strateškog pozicioniranja sjemenarstva Europska unija bila bi uvoznica svih glavnih poljoprivrednih proizvoda“, napomenuo je dodajući da bi nekorištenje novih kultivara rezultiralo drastičnim povećanjem pretvaranja prirodnih površina u proizvodne. Postavljeni okvir Zakona, naglasio je ispred Udruge, uistinu podupire nacionalni interes da se proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala pruži dodatno osnaženje kako bi on bio siguran i dostupan poljoprivrednim proizvođačima na pravi način.

Stvaranja novih kultivara iziskuje velike troškove

Nije sasvim jasno, zapitao se Luka Andrić, potpredsjednik udruge "Hrvatsko sjeme", kako bi sjeme povezali s ljudskim pravom? 

"Danas smo čuli kako su se i sami kreatori pomučili oko pojašnjenja takve teze“, kaže dodajući da je poznato da sjeme priznate i zaštićene sorte uključuje oplemenjivačko pravo i to je puno lakše objasniti. Naime, proces stvaranja novih kultivara sofisticiran je, zahtjevan i dug te iziskuje velike troškove pa oplemenjivači nisu u mogućnosti "poklanjati" svoje kreacije.

Hrvatska sjemenarska proizvodnja u 2020. godini odvijala se na 19.000 hektara, od čega kukuruz na 1.200 hektara

Nakon "liberalizacije" tržišta, a zbog nedefinirane legislative, u samo dvije godine (od 2013. do 2015. godine) tržište ozimih strnih žitarica u Republici Hrvatskoj palo je za 20.000 tona certificiranog sjemena. Međutim, uz negativne trendove u uspjeli smo, naveo je, razviti ozbiljnu, potpuno nelojalnu i neregularnu konkurenciju standardnom sjemenarstvu. "Tako se i najrenomiranijim sortama ozbiljno ugrožava status na tržištu", naglasio je.

Zabrinjavajuć podatak je, ističe, kruna naše ratarske proizvodnje - kukuruz, kod kojeg je u 2020. zabilježen pad od 3.750 hektar u odnosu na 2013. godinu kada ga je bilo na 4.800 ha. 

"Na poražavajuću statistiku nitko do sada nije reagirao, a niti jedan program nije usmjeren k održavanju i razvoju ove izuzetno dohodovne kulture“, napomenuo je. 

Ipak, svijetla točka prošle godine zabilježena je u proizvodnji soje, a sve zahvaljujući programu sufinanciranja koji se provodio od 2017. do 2020. godine i koji je rezultirao povećanjem ukupne količine, dostatnost sigurne i kvalitetne sirovine za domaće stočarstvo, ali i ono najbitnije pročišćivanje od one GMO. 

"Pojedini proizvođači ističu kako im je soja najprofitabilnija kultura u ukupnoj ratarskoj proizvodnji, a bitno je napomenuti kako u odnosu na GMO soju, domaća postiže znatno više cijene“, rekao je Andrić.

Povrće ima najmanji broj certificiranog sjemena

Legislativu u EU u svom predavanju izložio je Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u kojoj je istaknuto kako svaka država imaju svoje propise što se tiče razmjene sjemena, pa je tako ono zabranjeno u Mađarskoj, Cipru i Portugalu, dok je dozvoljena samo mala količina u Austriji, a razmjena samo certificiranog dozvoljena u Irskoj i Švedskoj. 

Kada je riječ o proizvodnji i doradi u Hrvatskoj, najveće ukupne količine certificiranog imaju žitarice čak 84,5 posto, zatim industrijsko bilje 14,4 posto, dok ostatak ide na sve ostale bilje vrste. 

Razlog male zastupljenosti u proizvodnji sjemena povrća, objašnjava Jukić, je nepostojanje oplemenjivačko- selekcijskog rada i organizirane proizvodnje.

Tako je prošle godine ukupno certificirano 3,9 tona sjemena tj. 0,26 posto potreba i dvije tone reprodukcijskog materijala odnosno 0,028 posto potreba. Ostatak je, dodaje uvoz i necertificirano. 

"Korištenje necertificiranog zasigurno je jedan od bitnih razloga ukupno niske razine domaće proizvodnje, što nam pokazuju i prinosi pojedinih sjemenskih povrtnih kultura koji su u Hrvatskoj duplo niži, ako ne i više nego u razvijenim zemljama“, istaknuo je. 

Smrdljiva snijet - najstarija bolest pšenice

Najveći problem, čulo se na okruglom stolu, a kod sjetve sjemena s vlastitog gospodarstva je pojava štetnika i bolesti. Tako kod poljoprivrednika koji siju tavanušu može doći do pojave smrdljive snijeti (Tilletia caries), gljive koja napada biljku u fazi klijanja, razvijajući micelij zajedno s njezinim, a štete pravi tek kada izađe klas.

Prošle je godine od 33 uzeta uzorka pšenice, 25 bilo pozitivno na snijet 

Sjeme ima miris na pokvarenu ribu, objašnjava Željko Tomić iz Centra za zaštitu bilja pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. "Kontrolori pred silosom ako to osjete moraju pozvati fitosanitarnog inspektora koji uzima uzorak i odnosi ga na analizu. Ako se rezultati pokažu, pozitivnima sjeme se zbrinjava zakopavanjem duboko u tlo ili se pretvara u biomasu, a kombajn, prikolica ili neko drugo prijevozno sredstvo mora se dobro dezinficirati“, pojasnio je postupak otkrivanja i zbrinjavanja zaraženog. 

Tako je prošle godine od 33 uzeta uzorka 25 bilo pozitivno na smrdljivu snijet te je ukupno bilo kontaminirano 185 tona pšenice. 

"Najstarija je poznata bolest pšenice, sveprisutna je i nikad se neće iskorijeniti i zato je najvažnije da kontaminirano zrno nikako ne uđe u silos“, naglasio je Tomić dodavši kako kod nas u slučaju nepoštivanja naredbi, kažnjavanje nije neka praksa, što bi trebalo promijeniti. 

Zdravo sjeme ključno za proizvodnju

Inače, cilj održavanja Okruglog stola je pružiti podršku donošenju novog Zakona o sjemenu. Mišljenja su da postavljeni okvir podupire nacionalni interes da se proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala omogući dodatno osnaženje kako bi on bio siguran i dostupan poljoprivrednim proizvođačima na pravi način. Međutim, smatraju kako je tema iznimno kompleksna te da je konstruktivan dijalog uvijek potreban.

Nakon prezentacija kojima su naglašeni doprinosi oplemenjivanja bilja u poljoprivredi te obim i vrijednost domaće industrije ovog resursa, odvila se rasprava u kojoj su sudjelovali donositelji i podupiratelji Zakona, ali i oni koji su izrazili skepticizam prema samom Zakonu.

"Hrvatska agronomska komora sa stajališta struke u potpunosti podržava prijedlog Zakona jer samo certificirano ili barem dorađeno jamči minimalnu kakvoću i zdravstveno stanje, a zdravo sjeme je ključno za proizvodnju te je zadaća svih država članica EU da svojim pozitivnim propisima na najadekvatniji način to osiguraju“, istaknuo je predsjednik Hrvatske agronomske komore, Romeo Jukić.


Tagovi

Zakon o sjemenu Okrugli stol Hrvatsko sjeme Kristijan Puškarić Luka Andrić Goran Jukić Željko Tomić Romeo Jukić Certificirano sjeme


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]