Od jeseni "lista srama" za otkupljivače

Izrada Kodeksa za otkup žitarica i uljarica iznova izaziva strahove i bojazni poljoprivrednih proizvođača, naviknutih na pogodovanje otkupljivačima. Drugi je sastanak Povjerenstva za njegovu izradu održan krajem travnja ove godine, a u radu Povjerenstva sudjeluju predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Agrokora d.d., Žita d.o.o., Podravke d.d., Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Savjetodavne službe, kao i predstavnici brojnih udruga i poljoprivrednih gospodarstava.

Nada Barišić, direktorica Žitozajednice d.o.o., navela je za Glas Slavonije kako je Kodeks za otkup žitarica i uljarica važan dokument kojim će se konačno kategorizirati kvaliteta sirovina te usustaviti otkup, cijena i tržište. Nadodaje da je do sada trženje žitarica bilo propisano Pravilnikom o žitaricama, mlinskim i pekarskim proizvodima, tjestenini, tijestu i proizvodima od tijesta, koji se primjenjivao od 2006. godine. Navedeni je Pravilnik tadašnji Ministar poljoprivrede Petar Čobanković nadopunio odredbama koje se odnose na propisivanje cijena – što je protivno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Iz tog je razloga Žitozajednica Ministra prijavila Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja – ali bezuspješno.

Kodeks je neobvezujući dokument, što znači da samo preporučuje uvjete i ponašanja stranaka prilikom trženja žitarica i uljarica i njime se nikoga ni na što ne može prisiliti. Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, naglašava da se radi o dogovoru dviju strana i poštovanju toga dogovora. Smisao je Kodeksa usmjeravanje proizvođača na proizvodnju kvalitetnijih proizvoda, a time i postizanje veće cijene. Nada Barišić ističe da se većina domaće pšenice trenutno nalazi u trećoj kategoriji, a Kodeksom će se također definirati i parametri za određivanje kategorije u kojoj se nalazi sirovina. Prijedlog, koji još nije usvojen, jest da pšenica s do 10,5% udjela proteina u svom sastavu spada u treću kategoriju kvalitete, od 10,5 do 12,5% proteina spada u drugu kategoriju, od 12,5% do 14% u prvu kategoriju, a za sirovinu s iznad 14% udjela proteina smatra se da je premium kvalitete. Već u jesen proizvođač bi trebao znati u koji će razred pripadati njegova pšenica kako bi mogao prema tome izabrati sorte.

Iz Ministarstva navode da je na posljednjem sastanku Povjerenstva zaključeno da bi uz Kodeks trebalo izraditi i priručnik s uputama o tehnologiji proizvodnje žitarica, preporuci sortimenta te pravilnoj agrotehnologiji za povećanje kvalitete i proteina. Povećanje kvalitete proizvoda te konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, temeljni je cilj provedbe preporuka ukazanih priručnikom. Budući da je osnova domaće poljoprivrede ratarstvo, važno je poticati sve mjere koje će dovesti do povećavanja konkurentnije proizvodnje. Kodeks ovakvog tipa imaju sve zemlje Europske unije, a budu li otkupljivači inzistirali na ugovoru s uvjetima lošijim nego onim propisanim Kodeksom, mogu očekivati da će dospjeti na tzv. "listu srama". Svi u sustavu koji grubo "prekrše" pravila trženja određena pravilnikom, mogu očekivati da će se na listi naći već ove jeseni, budući da se očekuje da će Kodeks do onda i službeno biti objavljen.

Foto: depositphotos.com