Od hrane za siromašne do globalnog hita: Istina o krumpiru koja će vas iznenaditi

Meni osobno najbolji je kuhani u nekom varivu. Nekada davno dok sam bio "mlađan lovac" odabrao bi pečeni uz neki komad masne životinje. Ali kolesterol, tlak, stetatoza, da ne duljim....

Krumpir se pravi na razne načine - kuhan, pečen, pržen (pomfrit, kroketi), pire, gratiniran sa sirom, pečen u ljusci, na roštilj ili s maslacem i začinima ili čak u pećnici kao hrskavi čips. Ili onaj moj dosadni s početka teksta - u varivu.

Sve što želite znati o njemu, možete pročitati u tekstu Krumpir, globalna supernamirnica u brojkama i činjenicama.

Jedna od legendi o ovome gomolju, koji je u Europu stigao u 16. stoljeću zahvaljujući španjolskim konkvistadorima, govori o tome kako je francuski agronom Antoine Augustin Parmentier u 18. stoljeću pokušao natjerati Francuze da jedu krumpir, jer su ga mnogi smatrali neukusnim i čak opasnim. Kako bi privukao pažnju, svoj je vrt s krumpirom "čuvao" danju, dok su ga noću ljudi mogli krasti, misleći da su to vrijedne biljke. Ta genijalna taktika izazvala je znatiželju i pomogla da krumpir postane popularna hrana u Francuskoj.

Formula koja mijenja sve

Za znanstvenike, poljoprivrednike i stratege globalne prehrane, krumpir je treća najvažnija prehrambena kultura na svijetu i ključni igrač u borbi protiv gladi. Upravo tu fascinantnu, složenu i često podcijenjenu priču donosi knjiga "The Potato Crop: Its Agricultural, Nutritional and Social Contribution to Humankind" (u slobodnom prijevodu, Uzgoj krumpira: Poljoprivredni, prehrambeni i društveni doprinos čovječanstvu, op.ur.), objavljena 2019. godine pod okriljem izdavača Springer.

Urednici Hugo Campos i Oscar Ortiz iz Međunarodnog centra za krumpir (CIP), uz pomoć stručnjaka iz više od 25 zemalja, stvorili su kapitalno djelo koje sintetizira desetljeća istraživanja u jednu kohezivnu cjelinu. Knjiga je postala globalni hit, ne samo zbog svoje sveobuhvatnosti, već i zato što je dostupna potpuno besplatna za svakoga tko želi razumjeti budućnost hrane.

Jedan od najrevolucionarnijih doprinosa knjige je uvođenje formule P = G × E × M × S. Autori tvrde da performanse (P) krumpira nisu samo rezultat genetike (G), okoliša (E) i upravljanja (M), već i društvenih zahtjeva (S). To znači da poljoprivreda više nije samo pitanje prinosa na polju već da cijeli sustav hrane mora uzeti u obzir što ljudi žele jesti i kako sve to može biti održivo i pošteno.

Jedan dio knjige otkriva zašto je krumpir bio tvrd orah za genetičare. Kao autotetraploid, što znači da ima četiri seta kromosoma, klasično je oplemenjivanje bilo sporo i bolno složeno. No, knjiga najavljuje prelazak na diploidne hibride, što se smatra "game-changerom". Ova inovacija omogućuje korištenje sjemena umjesto gomolja, što smanjuje troškove transporta i rizik od širenja bolesti.

Priča o Kralju krumpira koji čuva genetsku raznolikost globalne supernamirnice

Uz nove alate za genetsko “uređivanje”, poput CRISPR-Cas9, znanstvenici sada mogu krumpir učiniti otpornim na sušu ili bolesti poput plamenjače.

Borba protiv "skrivene gladi"

Knjiga ruši i uobičajene mitove. Krumpir nije hrana koja deblja; dapače, bogat je otpornim škrobom i vlaknima koji promiču sitosti. On je moćno oružje protiv "skrivene gladi" - nedostatka mikronutrijenata koji pogađa milijarde.

CIP je razvio sorte s dvostruko više željeza i cinka, dok ljubičasti i crveni krumpiri kriju antocijanine s antikancerogenim svojstvima. Zanimljivo je da se vitamin C u krumpiru izvrsno zadržava čak i nakon kuhanja, što je ključno za apsorpciju željeza.

Možda najzanimljiviji dio knjige bavi se društvenom dimenzijom. U Andama su upravo žene te koje čuvaju genetsku raznolikost, birajući sorte ne samo po urodu, već i po ritualnoj važnosti. Knjiga upozorava i na rodnu nejednakost. Iako žene odrađuju lavovski dio posla, često nemaju pristup kreditima ili odlučivanju o prihodima.

Godina žena koje hrane svijet: UN 2026. posvetili poljoprivrednicama

Knjiga opisuje i nevjerojatnu tržišnu transformaciju. U Peruu je krumpir, nekad smatran hranom za siromašne, postao vrhunski gourmet proizvod. Zahvaljujući pristupu PMCA - koji povezuje poljoprivrednike s tvrtkama i tržištem - mali proizvođači danas zajedno razvijaju proizvode poput čipsa od obojenih sorti krumpira (Kiwa) koji se izvozi diljem svijeta.

Obavezno štivo

Ipak, budućnost nije bez trnja. Plamenjača i dalje uzrokuje gubitke od 6,1 milijardu eura godišnje, a novi štetnici poput onih koji uzrokuju zebra chip bolest (prugavost gomolja-op.a.) prijete cijelim industrijama. Zato autori zagovaraju pametnu poljoprivredu. Korištenje satelita, senzora i modeliranja kako bi se smanjila ovisnost o pesticidima.

Krumpir raste brže i na manje zemlje nego bilo koji drugi veliki usjev, što ga čini strateškim saveznikom u svijetu koji se ubrzano zagrijava. Ukratko, obavezno štivo. Šteta što je nema u hrvatskom prijevodu.