Obnavljaju se poznati vinogradi

Zahvaljujući državi koja je prepoznala vrijednost i važnost vinogradnog područja na Bucavcu kod Primoštena, do 2011. godine tim će se vinogradima vratiti stari sjaj koji su imali šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zadnjih nekoliko desetljeća Primoštenci su »okretali leđa« vinovoj lozi i sadili masline, pa je postupno izblijedjela slika s početka tog vinogorja, o čemu svjedoči i fotografija Bucavca koja je desetljećima stajala u predvorju UN-ove zgrade kao simbol ljudskog truda i djela ljudskih ruku.

Projekt revitalizacije Bucavca, koji je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, stoji oko 11,5 milijuna kuna, a provodi se u suradnji sa Šibensko-kninskom županijom, koja osigurava sadni materijal, Udrugom vinogradara i vinara Primoštena te šibenskom tvrtkom Vinoplod-vinarija, koja se obvezala osigurati repromaterijal. Do 2011. godine sve masline se trebaju izvaditi uz odštetu vlasnicima, a projekt podrazumijeva i sadnju novih čokota vinove loze sorte babić od kojeg se dobiva glasovito crno vino, sanaciju devastiranih suhozida i uređenje poljskih putova.

Ante Gracin, predsjednik Udruge vinogradara i maslinara, zadovoljan je dosadašnjim tijekom projekta koji ide, kako ističe, više nego dobro, o čemu svjedoči izvađenih 360 stabala maslina te još 200 koje su dogovorene za vađenje u ovoj godini nakon što se s njih pobere plod. Vlasnici su za svaku maslinu dobili odštetu od oko 2400 kuna. Do kraja projekta treba izvaditi još 200 stabala maslina. Obveza vlasnika je sadnja babića na oslobođenim površinama škrte zemlje do koje se na Bucavcu dolazi krčenjem.

Od prije tri godine, kada je počela revitalizacija, na Bucavcu je zasađeno oko 35.000 trsova babića pa Bucavac već pruža idiličnu sliku kakva se može vidjeti na starim fotografijama.
Proces revitalizacije Bucavca ujedno je dio projekta kojim se to vinogradno terasasto obrađeno vinogorje nastoji staviti pod visoku Unescovu zaštitu kao zaštićeni kulturni krajolik. U suradnji sa šibenskim konzervatorima, Udruga je prikupila bogatu dokumentaciju koja je prošle godine poslana u Pariz, a sada se radi na nadopuni dokumentacije. Jedan od težih poslova koji je trebalo odraditi svakako je sređivanje imovinsko-pravnih odnosa bez čega ne bi bilo ni zaštitne UN-ove markice koju Bucavac željno iščekuje, a prvi ju je sugerirao parkovni arhitekt Danijel Kiš.

Pomoć državne uprave

Koliko je bilo teško srediti vlasničke odnose na Bucavcu, koji se prostire na 24 hektara površine uz morsku obalu, svjedoči Ante Gracin koji ističe veliku pomoć Ureda državne uprave. Naime, nekadašnje društveno zemljište na Bucavcu je 1948. godine u agrarnoj reformi podijeljeno Primoštencima, međutim, u zemljišnim knjigama vlasništvo je ostalo isto, a Primoštenci su pogubili rješenja o dodjeli zemlje. Zahvaljujući pomoći Ureda državne uprave, pronađena su stara rješenja koja su prošle godine postala pravomoćna, pa su Primoštenci napokon postali posjednici zemlje na Bucavcu, rekao nam je Gracin.

Udruga vinogradara i vinara Primoštena ne namjerava stati na revitalizaciji Bucavca, koji je dio državnog projekta, nego planira obnoviti i susjedne površine čije imovinsko stanje također sređuju. Riječ je o predjelu Kruga veličine 1,5 hektara koji je upisan kao vlasništvo crkve iz Rogoznice te drugi lokalitet koji je upisan kao vlasništvo Bratovštine, a proteže se na oko četiri hektara površine.

Uređuju se suhozidi

Paralelno s vađenjem maslina i sadnjom nove loze, na Bucavcu se uređuju stari devastirani suhozidi i grade novi, te se uređuju putovi između parcela. Novi suhozid sagradit će se na predjelu Donja Vlačica. Bit će dug 1,8 kilometara, širok pola metra i visok 1,5 metara. Nakon revitalizacije će uslijediti novi projekt koji će Bucavac uključiti u turističku ponudu toga kraja, a predstavit će ga ovdašnji ljudi. Mladi Primoštenci kao vodiči turistima će pripovijedati priču o »kamenoj čipki« i mukotrpnom radu koji je potreban da bi se od kamena otelo malo zemlje i u nju zasadila loza koja »malo daje, ali puno vridi«. Atrakcija u kamenu, nadopunjena pričom, nema sumnje, pobudit će velik interes.

Autor: Jadranka Klisović