Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Neosporna je činjenica da je broj registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva daleko manji od stvarnog broja koliko ih u stvari ima. Iako ima dosta ne riješenog u hrvatskom agraru , mali broj navodnjenih površina, skupe vode, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava, te upitan plasman i nelojalan uvoz.

I pored toga treba što hitnije uspostaviti nekakav red. Ako usporedimo samo jedan podatak, da se danas više od milijun litara maslinovog ulja manje od trećine ponudi na tržište na legalan način,dok se ostalo prodaje na crno, a slično je i sa nizom drugih proizvoda, jasno poručuje da je doista krajnje vrijeme da se pozabavimo tim problemom. Vremena do ulaska u EU ostaje malo, svega sedam ili osam mjeseci. Nužno je što hitnije raditi na pojedno stavljenju ishođene potrebne papirologije za registraciju, jer mnogima to stvara velike probleme. Isto tako nužno je ubrzati osnivanje zadruga u kojima će se okupiti gospodarstva i započeti s zadružnim poduzetništvom, je su zemlje u našem susjedstvu, posebno Italija, Austrija i Slovenija u tome daleko odmakle.

U koliko to ne uradimo mnoga naša gospodarstva iako proizvode visoko kvalitetne i ekološki zdrave proizvode, neće moći plasirati na tržište. Priličan broj lokalne uprave i samouprave, kojima je temeljni zadatak da na svojim područjima ozbiljnije porade na pokretanju tih projekata ništa ne poduzima.

Stoga je na Ministarstvu i Vladi da ovo malo vremena iskoristi što aktivnije kako bi i naši poljoprivrednici bili što kvalitetniji partneri poljoprivrednicima ostalih zemalja u EU.

Autor: Tomislav Drezga