O potonuću dušičnog gnojiva u Dunav: Sretna okolnost je da se incident dogodio zimi

Zbog potonuća tisuću tona dušičnog gnojiva u Dunav kod mosta koji spaja Ilok i Bačku Palanku odnosno granicu Hrvatske i Srbije, najvjerojatnije neće biti posljedica po okoliš, a sretna je okolnost to što se incident dogodio zimi kada je vodostaj rijeke visok, komentirao je docent Kemijskog fakulteta Konstantin Ilijević za RTS.

"Da se ovo dogodilo ljeti, počele bi prvo bujati biljke, pa životinje. U jednom trenutku bi svi ti organizmi krenuli umirati, i onda bi se ta mrtva masa puna toksina krenula raspadati, što bi dovelo do pomora", objasnio je. No, kako kaže, budući da se sve dogodilo sada kada je temperatura izuzetno niska, a količina svjetlosti drastično manja, ne bi trebalo doći do bujanja biljaka i negativnih sljedećih koraka.

Objavljene prve analize vode nakon potonuća tisuću tona gnojiva u Dunav

Prema njegovim riječima, još jedna sretna okolnost je ta što je u pitanju dušično gnojivo jer su spojevi dušika dobro razgradivi.

Neznatna promjena

Međutim, tek treba utvrdti  o kakvom gnojivu je riječ. 

"Ukoliko je prevožena urea, doći će do reakcije i oslobađanja amonijak-joda. Ako je roba bila zatvorena pri kontaktu s vodom, taj proces bit će dugotrajan, odnosno ako je gnojivo bilo u vrećama - to će dugo ostati u takvom stanju", rekao je u kasnijoj izjavi za RTS profesor tamošnjeg Tehnološko-metalurškog fakulteta Dragan Povrenović.

Kaže još da bi 460 tona dušika u kontaktu s vodom podiglo njegovu koncentraciju za 2,9 miligrama po litri i ta promjena bi se pomaknula naprijed, ali bi i dalje bila neznatna.

"Beograđani dnevno izbace 15 tona dušika pa bi ovo bila mjesečna koncentracija", navodi profesor, dok Ilijević ističe podatak da potonulih 1.000 tona odgovara otprilike količini dušika koju godišnje izbaci jedna Subotica u kanalizaciju.