• Čobanković
  • 21.08.2010.

O aktualnim temama s ministrom Čobankovićem

Petar Čobanković: Hrana će na jesen pojeftiniti!

  • 970
  • 48
  • 0

O najavljenom rastu cijena kruha i drugih prehrambenih proizvoda, o budućnosti Đakovačke ergele te prilagodbi poljoprivrede i ribarstva Europskoj uniji za Vjesnik govori ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković.

Hoće li na jesen poskupjeti kruh, ali i drugi prehrambeni proizvodi, kako se najavljuje?
Unatoč porastu cijena žitarica na svjetskim burzama, nema nikakve osnove za povećanje cijene kruha. Hrvatska zasad, zbog znatnih zaliha, ne razmišlja o uvođenju embarga na izvoz pšenice. Vlada odgovorno prati daljnja kretanja na tržištu pšenice i intervenirat će bude li trebalo.
Pšenica u cijeni pekarskih proizvoda sudjeluje sa svega desetak posto i zato nema razloga da sadašnje poskupljenje pšenice utječe na cijenu pekarskih proizvoda. Najviše prostora za korekciju cijena vidim u smanjenju trgovačkih marži koje kod kruha i drugih prehrambenih proizvoda iznose, i do 40 posto.
Što se tiče najave poskupljenja drugih prehrambenih proizvoda, držim da na jesen treba načelno očekivati sniženje cijena, jer će trgovci morati tržišno razmišljati i radi vlastite konkurentnosti smanjivati visoke marže.


Kakva je pokrivenost uvoza izvozom hrane? Jeste li zadovoljni postignutim?
Prošle godine izvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,3 milijarde dolara. Najveći suficit ostvaren je izvozom žitarica, riba, rakova i mekušaca, šećera i proizvoda od šećera, duhana i duhanskih prerađevina, sjemena uljarica, mesnih i ribljih prerađevina, te pića, alkohola i octa. U istom razdoblju uvoz smo smanjili 14 posto. Taj pad trgovinske razmjene ponajprije je uzrokovan ekonomskom krizom koja je podjednako zahvatila nama susjedna tržišta. U odnosu na 2008., deficit u dolarima smanjen je za 28 posto te je postignuta razina pokrivenosti uvoza izvozom od 61posto. U 2009. udio deficita poljoprivrede u ukupnom robnom deficitu dosegnuo je 8,2 posto. Znači, od jednog dolara robnog deficita samo 8,2 centi otpada na poljoprivredno-prehrambene, a ostalo na industrijske proizvode.
U prvih šest mjeseci ove godine porastao je izvoz povrća, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, duhana, kakaa i proizvoda od kakaa, proizvoda na osnovi žitarica, brašna, škroba ili mlijeka, kave i čaja te voća. Iako znamo da situacija može biti i znatno bolja, možemo biti zadovoljni pozitivnim pomacima u protekloj, kao i ovoj godini.


Podigla se velika prašina zbog ergele u Đakovu. Kako to komentirate?
Ponavljam da je riječ samo o organizacijskim prilagodbama radi racionalizacije i ušteda. Đakovčanima još jednom poručujem da nema razloga za strah jer konji neće otići iz Đakova, niti će izgubiti novu jahaonicu, u koju je Vlada već uložila više od 20 milijuna kuna. Ne radi se o pripojenju ergele u Đakovu onoj u Lipiku. Želim umiriti Đakovčane i ostale Slavonce da vodimo računa o tradiciji i da nema govora o ukidanju đakovačke ergele.

Ima li promjena u sustavu potpora i subvencija u ovoj godini?
Potpore ostaju na razini iz 2009. godine, osim u dijelu potpore kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi gdje je iznos predviđen za ovu godinu povećan 32,5 posto u odnosu na onaj dodijeljen lani. U sustavu potpora razlikujemo potpore dohotku (135 milijuna kuna), model kapitalnih ulaganja (326 milijuna), očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina (25 milijuna), financijsku potporu organizatorima manifestacija (sedam milijuna) i osiguranje od šteta u proizvodnji. Zbog poplava koje su ove godine zahvatile velike poljoprivredne površine, skrenuo bih pozornost na osiguranje od šteta u proizvodnji i ulogu Ministarstva.

Što poljoprivredi donosi članstvo Hrvatske u EU?
Ulaskom naše države u Uniju, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će spremna provoditi mjere tržišne politike i programa ruralnog razvoja koje se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Europskog ribarskog fonda u punoj sukladnosti s europskim pravilima i zakonodavstvom.
Obveza je svih zemalja članica uspostaviti integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) kojim se dodjeljuju, prate i nadziru izravna plaćanja poljoprivrednicima. Za njegovu uspostavu zadužena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Lani u ožujku i sada u srpnju provedeni su IAKS-ovi pilot-projekti na šest lokacija gdje su se testirale generalne procedure tog sustava i softverska podrška. Cilj je upoznavanje administracije i poljoprivrednika s principima i praktičnim posljedicama primjene izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja povezanih s površinom. Projektom je obuhvaćeno više od 700 poljoprivrednih gospodarstava, a u njegovu provedbu bili su uključeni, uz djelatnike Agencije za plaćanja, i oni iz Hrvatske poljoprivredne agencije te Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koji su prethodno prošli edukaciju za korištenje aplikacije i primjenu metodologije. Nakon završene obrade svih podataka, razvit će se procedure za provedbu IAKS-a i stvoriti podloga za praktičnu primjenu ARKOD-a, novog upisnika svih korištenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, u tom sustavu. U tijeku je projekt IPA 2007. »Jačanje kapaciteta Agencije za plaćanja« kroz koji je predviđena potpuna uspostava Agencije i IAKS-a. Konačni rok za primjenu IAKS-a je kraj 2011.


Kako teče prilagodba hrvatske poljoprivrede europskim standardima?
Prilagodba poljoprivrednog sektora odvija se sukladno programu Vlade za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, prihvaćenom u siječnju. Ove godine naglasak je na usklađivanju u području poljoprivrednih potpora pa je u srpnju donesen novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju. Nastavljamo s prihvaćanjem provedbenih propisa sukladno Zakonu o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, usvojenom lani u prosincu, što je Unija istaknula kao važan uvjet za završetak pregovora u poglavlju 11.
Kad je riječ o administrativnim prilagodbama, za nas je od iznimne važnosti napredak u uspostavi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jer se radi o instituciji preko koje će poljoprivrednici ostvarivati potporu nakon ulaska u Uniju. Dakle, aktivnosti ima mnogo, ali držimo da ćemo uvjete za završetak pregovora ispuniti na vrijeme i da ćemo biti spremni za članstvo u EU.


Mogu li poljoprivrednici to pratiti?
Što se tiče pripreme samih poljoprivrednika, ističem da je početkom srpnja objavljen treći javni natječaj za dodjelu sredstava iz programa IPARD. Pozivam poljoprivrednike da se informiraju o mogućnostima financiranja putem IPARD-a, jer se radi o znatnim sredstvima Unije koja nam stoje na raspolaganju. O uspješnosti IPARD-a ovisit će i visina financijske potpore koju će hrvatski poljoprivrednici moći koristiti nakon ulaska u EU.

Što je s prilagodbom ribarstva? Je li u Europskom fondu za ribarstvo predviđen novac i za Hrvatsku?
Poglavlje 13. - Ribarstvo otvoreno je za pregovore u veljači. No, intenzivne pripreme za ispunjavanje uvjeta za članstvo u tom segmentu traju već dulje vrijeme. Hrvatska je finalizirala poslove radi uspostave sustava za provedbu strukturnih mehanizama, uključujući donošenje pravnog okvira. Ministarstvo je zaduženo za izradu strateškog okvira i donošenje plana, dok je kao provedbeno tijelo određena Agencija za plaćanja. Bez tih administrativnih priprema neće biti moguće povlačiti sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo, iz kojega je Hrvatskoj za 2012. godinu namijenjeno 17,5 milijuna, a za 2013. godinu 25 milijuna eura.

Dobili smo veletržnice i burze ribe. Kako one funkcioniraju?
U Hrvatskoj su trenutno aktivne dvije veletržnice, u Rijeci i Poreču, a sve je pripremljeno i za uspostavu treće, u Tribunju. Unija je prepoznala napore Hrvatske za uspostavu organiziranog trženja kroz sustav veletržnice i odobren je projekt za izgradnju veletržnice u Tribunju. Trenutno je u završnoj fazi provedba natječaja za pojedine radove i nabavke. U njihovu vlasničku strukturu uključeni su i ribari tj. ribarske zadruge, te se time omogućava da na poslovanje veletržnice izravno utječu oni kojima je i namijenjena - ribari. Osim mogućnosti koncentracije ponude i potražnje, veletržnice su i važan segment u osiguranju dobrog nadzora zbivanja na tržištu, te omogućavaju i dobro funkcioniranje mehanizama organizacije tržišta.
Cijeli sustav počiva na postojanju organizacija proizvođača i njihove povezanosti s mjestima prve prodaje - burzama i veletržnicama. Taj sustav tek je u začecima kod nas, ali se očekuje da će veletržnice imati istaknutiju ulogu ulaskom u EU, kad će Hrvatska biti sastavni dio jedinstvenog tržišta.


Koja je uloga Poljoprivredne komore?
Ministarstvo poljoprivrede s Hrvatskom poljoprivrednom komorom od njezina osnutka izgrađuje partnerski odnos, uzimajući u obzir i okolnost da se radi o relativno novom organizacijskom obliku u odnosu na zemlje Unije gdje poljoprivredne komore imaju dugogodišnju tradiciju. Poljoprivredna komora osnovana je radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore, edukacije, savjetovanja i pružanja potpore članovima u svrhu unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora. Samim tim ona pridonosi promicanju vrijednosti te očuvanju i unaprjeđenju poljoprivrede i ruralnog prostora. U sklopu provedbe Programa gospodarskog oporavka predloženo je pripajanje Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Poljoprivrednoj komori, koja će preuzeti poslove, 252 zaposlena, opremu, prava i obveze Savjetodavne službe te financijska sredstva potrebna za obavljanje preuzetih poslova.

Kako je zatvoreno poglavlje 12. - Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika?
To poglavlje bilo je jedno najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu. Mjere koje je Hrvatska poduzela radi ispunjavanja mjerila za otvaranje i zatvaranje tog poglavlja omogućile su postizanje maksimalne razine usklađenosti s pravnom stečevinom Unije u području sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike. Time smo ostvarili znatne pomake u razvoju hrvatskog gospodarstva i zaštite potrošača.
Sve mjere i programi provode se radi zaštite zdravlja ljudi i životinja, unaprjeđenja sigurnosti hrane, zaštite potrošača, smanjenja troškova kontrola koja se pokrivaju iz državnog proračuna te omogućavanja hrvatskim gospodarstvenicima da sudjeluju na unutarnjem tržištu EU i na tržištima trećih zemalja koje uvjetuju ispunjavanje Unijinih standarda za unos životinja i proizvoda na područja svojih zemalja.
No, iako je poglavlje 12. zatvoreno, pred Hrvatskom je i dalje niz aktivnosti i obveza proizašlih iz tih mjerila, koje smo dužni ispuniti kako bismo i dalje napredovali u provedbi i primjeni pravne stečevine EU, kako u pogledu administrativnih, tako i u pogledu infrastrukturnih zahtjeva.

Iskorišteno oko 47 posto novca iz europskih fondova

Koliko je domaća poljoprivreda povukla novca iz fondova Europske unije?
Imali smo ograničen broj poljoprivrednih proizvođača koji su bili spremni ispuniti mjere iz programa SAPARD. U sva četiri kruga natječaja za SAPARD pristiglo je 139 prijava, od kojih je na kraju isplaćeno 37 projekta ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova od 284,3 milijuna kuna i ukupnim iznosom tražene potpore od 124,3 milijuna kuna. Isplaćena potpora za svih 37 projekata iznosi 117,2 milijuna kuna, od toga je EU osigurala 88 milijuna, dok je nacionalni udjel 29,3 milijuna kuna. Kroz sva četiri natječaja iskorišteno je oko 47 posto raspoloživih sredstava, a ta bi iskoristivost bila veća da se sredstva predviđena za dvije mjere za koje natječaj nikad nije bio raspisan, nisu preusmjerila na druge dvije mjere. Iako je za SAPARD bilo malo korisnika, ipak se može zaključiti da su hrvatski poljoprivrednici shvatili važnost prilagodbe standardima po kojima funkcioniraju pretpristupni, ali i postpristupni fondovi koji će nam biti na raspolaganju kad postanemo punopravna članica EU.

Sustav ARKOD kontrolira isplatu poticaja

Što će biti s državnim poljoprivrednim zemljištem? Kakva je uloga projekta ARKOD-a?
Uspostavom Agencije za poljoprivredno zemljište pokušalo se na najbolji mogući način urediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na domaćem tržištu. ARKOD je sustav definiran na razini Unije i obveza je za sve zemlje članice. To je grafička evidencija zemljišnih resursa poljoprivrednika te njihovih zahtjeva za plaćanjima po površini. ARKOD predstavlja novi upisnik svih korištenih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i služi za administraciju, praćenje i kontrolu korištenja poljoprivrednih potpora. Upis poljoprivrednih površina u ARKOD prvi je i osnovni kriterij za mogućnost korištenja izravnih plaćanja i potpora za agrookolišne mjere vezane uz poljoprivredne površine, te za izračun prava na plaćanje za svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. Trenutno se upis u ARKOD sustav obavlja u svim županijama i dosad je ukupno evidentirano 81.886 poljoprivrednih gospodarstava sa 622.967 ARKOD parcela ukupne površine 468.967 hektara. Do kraja godine očekuje se registracija u ARKOD sustav svih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Autor: Marinko Petković


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Čobanković Pšenica Cijena Kruh Ergela Đakovo Potpore Kapitalna ulaganja Agencija EU standard Zakon Ipard Ribarstvo Burza Poljoprivredna komora Sapard Arkod Poljoprivredno zemljište

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi