Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ravnatelj APPRRR
  • 22.01.2025. 17:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Nikola Dolački ekskluzivno: Najveći problem hrvatske poljoprivrede je depopulacija

Dečko sa sela (35), agronom po struci, osoba s terena. Može li Nikola Dolački učiniti Agenciju učinkovitijom? Pretresli smo teme isplate avansa, kontrola, natječaja...

Nikola Dolački ekskluzivno: Najveći problem hrvatske poljoprivrede je depopulacija
Foto: Vesna Mijat
  • 10.730
  • 555
  • 0

Prije mjesec dana imenovan je novim ravnateljem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Nikola Dolački prethodnih je šest godina proveo na terenskim i uredskim poslovima iste Agencije. Radno iskustvo počeo je stjecati po završetku studija, kada je kao pripravnik zaposlen na Agronomskom fakultetu, u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo, da bi kasnije radio i u privatnom sektoru, u tvrtki Vinolog.

"Rad u Agenciji me obilježio, jer sam u podružnici grada Zagreba imao prilike iskusiti sve poslove koje radi jedan djelatnik Agencije, od poslova upisa u Upisnik, preko ARKOD koordinatora, terenskog kontrolora za plaćanja, pa konačno i zamjenika voditelja. Stekao sam ne samo teoretsko nego i praktično iskustvo“, kaže novi ravnatelj.

Agronom je po struci, odrastao uz poljoprivredu, a kazuje da se ratarstvom bavi kad odmara: "Za mene, poljoprivreda je vid opuštanja. Sjesti na traktor i izorati njivu, a kada se ono krene i povuče zadnja brazda pa kad vidite da je to sve lijepo, ravno i složeno, e to mene ispunjava. Ja sam se bavio ratarstvom više kao hobi, ali godinama sam u doticaju s ljudima čiji je život poljoprivreda.

Trebamo ojačati suradnju s poljoprivrednicima

Upravo terensko radno iskustvo, potaknulo ga je da se prijavi na natječaj za novog ravnatelja. Smatra da razumije potrebe naših poljoprivrednika te je vidio prostor u kojem može dati doprinos, svoje prijedloge i vjeruje da može napraviti pomake koji će biti na korist svim korisnicima.

"Za prvi dan fakulteta, tadašnji dekan je rekao da su za opstojnost države potrebne tri grane: medicina da bi ljudi bili zdravi, pravo da bi sustav bio uređen i agronomija da građani imaju što jesti. Pa bih ja na tom tragu pozvao sve ljude da shvate poljoprivredu kao jedan plemeniti poziv, ako ništa drugo onda zbog sebe, da znaju što jedu, da su sigurni u kvalitetu hrane i da u konačnici nađu nešto što će ih u stresnim vremenima opuštati“, kaže ravnatelj. 

Da bismo unaprijedili sustav, dodaje, bitno je osluškivati potrebe poljoprivrednika, a s njima je radio svakodnevno primajući ih u podružnicu. "I čuo sam da ih muče neke stvari koje zvuče komplicirano, a one to ustvari nisu. Moja ideja je da ojačamo tu suradnju, da to bude dvosmjerna ulica. Neka nam poljoprivrednici prezentiraju ideje koje imaju, i mi ćemo ih pokušati implementirati, sve u cilju boljeg iskorištavanja sredstava koja su nam na raspolaganju", naglašava Dolački. 

APPRRR je ove godine obilježila 15 godina djelovanja (Foto: V. Stapić)

Vjeruje da postoji prostora za napredak u sferi pojednostavljivanja procedura i jasnijih zahtjeva prema korisnicima. Jako je važno da poljoprivrednici, kada se odluče na neku mjeru, steknu jasan dojam koja su njihova prava, ali i obaveze koje iz njih proizlaze.

Neki problemi se dobrom komunikacijom mogu izbjeći. "To je nešto na čemu ću nastojati raditi, da budemo otvoreniji, jer, svi imamo zajednički interes, a to je jačanje hrvatske poljoprivrede. To je u interesu Ministarstva i Vlade RH, da budemo što bliže cilju, a to je dostatna proizvodnja vlastite hrane.“

Ukloniti nepotrebne birokratske zahtjeve

Nažalost, tržište se u zadnje 3 godine, zbog nepredvidljivih okolnosti kao što su energetska kriza zbog rata u Ukrajini, svinjska kuga, Covid 19, mijenjalo i samo potpore održale su pojedinim poljoprivrednicima glavu iznad vode.

Ministarstvo i Agencija rade na tome da korisnicima sustav potpora bude samo jedan dodatni poticaj, a ne osnovni izvor prihoda. Vjeruje da će to i ostvariti, no problem vidi i u značajnoj depopulaciji ruralnih područja. Bitno je, kaže, da ljudi shvate da život na ruralnom području ima svojih prednosti i koristi.

"Što se tiče izravnih plaćanja, treba ukloniti nepotrebne birokratske zahtjeve koji nisu neophodni i ja ću sa svojim timom ljudi stvarno aktivno dati svoje prijedloge u izradi novog Strateškog plana", dodaje.

Novi ravnatelj problem vidi u postojanju evidencija koje korisnici popunjavaju. "Ići ćemo u smjeru pojednostavljivanja, jer ako je eko proizvodnja pod nadzorom nadzornih stanica, one su naši partneri i mi ne moramo dodatno to provjeravati. Nastao je kaos oko predavanja evidencije o provedbi mjere 10 i 11 te je bilo problema oko evidencije za mehaničko uništavanje korova unutar višegodišnjih nasada. Moramo jasno dati do znanja poljoprivrednicima koje su njihove obveze, da na kraju godine ne bude neuredno.“

Hoće li zbog jednog papira mnogi EKO proizvođači ostati bez potpore?

Kroz izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja već se potiče ekološka proizvodnja, no Dolački smatra da tu treba ići u smjeru edukacije, ne samo poljoprivrednika, nego i krajnjih korisnika ekološkog proizvoda.

"Prirodni resursi zemljište, voda i zrak nisu beskonačni i ako ne budemo provodili što je više ekoloških praksi u poljoprivrednoj proizvodnji, mi ćemo ga izgubiti. Vjerujem da će i ići izmjena Strateškog plana i da ćemo staviti naglasak na jačanje eko proizvodnje. Bitno je da bude što zastupljenija, te da se što više mladih uključi u nju. Potičemo ih na to kroz sustav potpora, kroz investicijske mjere, kroz nacionalne mjere.“

Na naše pitanje o brojnim OPG-ovima koji su pod ekološki nadzor ušli samo radi dodatnog bodovanja za druge mjere, te izlaze odmah nakon proteka petogodišnjeg obveznog roka, Dolački komentira: To je stvarno problem, ako se nisu u tome zadržali. Konkretno, mjera 6.3.1. bila je zamišljena na način da se investira u sadni materijal, mehanizaciju ili slično, a da bi korisnik kasnije mogao aplicirati na neke druge mjere npr. mjeru 4. Ja se nadam da će se manji broj ljudi odlučiti na izlazak iz ekološke i da će vidjeti koja im je korist od toga.

Što je s avansom i odlukama za proizvodnu 2023. godinu?

S obzirom da se brojni poljoprivrednici žale da im avans još nije isplaćen, upitali smo ravnatelja što se čeka.

"Isplata većeg dijela potpora bila je izvršena od 16. listopada 2024. godine, što je rekordno rano, tako da je u većem dijelu isplaćeno osnovno, preraspodijeljeno, plaćanje za mlade, za prirodna ograničenja, za intenziviranu raznolikost usjeva. Sve isplate se mogu izvršiti samo i isključivo nakon kontrole, a ove godine smo to uspjeli privesti kraju. Monitoring kontrola je izvršena na vrijeme i svi su korisnici dobili veći dio svojih isplata" odgovara novi ravnatelj APPRRR.

Odluke o izravnim plaćanjima za 2023. godinu su u završnoj fazi, kaže ravnatelj 

U prethodnom proračunskom razdoblju praksa je bila da je jedan dio išao u studenom, drugi u veljači naredne godine i završno u lipnju. No, za zahtjeve iz 2024. je preko 240 milijuna eura već isplaćeno u prošloj godini, tvrdi ravnatelj. Preostaju još isplate za pojedine intervencije i eko sheme za koje postoji obveza dostave dokumentacije. Npr. za neke koji su prijavili konzervacijske prakse ili feromonske klopke se još vrše kontrole dokumentacije. 

"Kolege su svakodnevno u kontrolama, oko 70% posla je obavljeno. S obzirom da imamo sustav monitoringa koji je već u startu detektirao potencijalne nepravilnosti, u pravilu nema puno što nas veseli jer to znači da poljoprivrednici rade i ozbiljno shvaćaju ovaj posao“, ističe. 

Ravnatelj otkriva da je i ove kao i prethodnih godina broj prijava između 105.000 i 110.000. "Imamo oko 1,1 milijun hektara koje poljoprivredna gospodarstva obrađuju i velika je to površina za iskontrolirati."

Upozorava i da će u 2025. pritisak rasti zbog broja zahtjeva i vremenskog roka u kojem će se morati završiti pojedini projekti. Agencija ide u smjeru jačanja kapaciteta i zadržavanja postojećeg kadra kako bi bila što produktivnija.

Veći zadatak nego su očekivali

Zanimalo nas je i kada će biti dostavljene Odluke o izravnim plaćanjima za 2023. godinu.

Dolački odgovara da su one sada u završnoj testnoj fazi i vjeruje da bi kroz nekoliko dana trebale biti dostupne na Agronetu, tako da poljoprivrednici mogu vidjeti koja su prava ostvarili i eventualno postaviti pitanja, ukoliko se ne slažu.

Podsjeća pritom da je Hrvatska 2023. ušla u novo proračunsko razdoblje koje je sa sobom donijelo nove intervencije i nadogradnje starih, u svrhu što boljeg i točnijeg informiranja korisnika o njihovim pravima i obavezama, što se pokazalo većim zadatkom nego su očekivali.

"Primarni fokus nam je da završimo programsko razdoblje 2014-2020. Osim toga, krenuli smo u odobravanje natječaja po ovom programskom razdoblju. Tako da je za intervenciju 73.10. za primarne proizvođače, krenulo izdavanje odluka, kao i za natječaj 73.12. za mlade poljoprivrednike.One se izdaju svakodnevno, a dodatno, natječaj za osiguranje i za nerazvrstane ceste se privodi kraju" pojasnio je Dolački.

Požurite s podnošenjem zahtjeva za isplatu

Ova godina je, ističe, izazovna jer moraju završiti sve isplate po prošlom proračunskom razdoblju, pa se i ovim putem obraća korisnicima koji su aplicirali na mjere koje su još u fazi završetka provedbe, da požure s podnošenjem zahtjeva za isplatu.

Zahtjevi će se zaprimati do 30. lipnja tako da se do 31. prosinca 2025. godine stignu provesti sve obrade i isplate.

"To je oko 2.000 zahtjeva koji se moraju obraditi u ovoj godini i mi govorimo o redu veličine 200 milijuna eura", objašnjava. 

Ujedno, to su sredstva koja se neće moći koristiti u narednom razdoblju, ako sada ne budu iskorištena. 

"Poljoprivrednici moraju shvatiti da obrada zahtjeva traje u pravilu oko 90 dana, osim za neke natječaje koji su predmetom nekih kompliciranijih javnih nabava, ali se mi trudimo sve obraditi u najkraćem roku. No, nije samo Agencija ta o kojoj ovisi vrijeme obrade pojedinih zahtjeva jer postoje i drugi dionici kao u slučaju ishodovanja građevinskih dozvola, uporabne dozvole, okolišne potvrde, sve to usporava. Nadam se da ćemo s ostalim institucijama uspjeti ubrzati taj cijeli proces", domeće. 

Uvažavaju, kaže, svaki prijedlog koji može pomoći da se određene intervencije završe što jednostavnije, brže i točnije.

Vrijednost Indikativnog plana objave natječaja za 2025. je procijenjen na oko 270 milijuna eura dok su u zadnje dvije godine izdane odluke za oko 500 milijuna eura. 

Dolački ističe da je APPRRR provedbeno tijelo i provodi politike koje kreira Ministarstvo poljoprivrede i EU. "Naša glavna zadaća je da provedemo ono što je netko propisao. Savjetodavna služba, odnosno ljudi na terenu informiraju poljoprivrednika o njihovim pravima i obavezama i oni dobro rade svoj posao. Sada imamo i privatne savjetodavne službe tako da vjerujem da se kroz partnerski odnos svih dionika u procesu poljoprivrede u RH, može ukloniti šum iz komunikacije između institucija i poljoprivrednika.

Što kada poljoprivrednik ima primjedbu na rad Agencije?

Upitali smo ravnatelja što kada poljoprivrednici imaju primjedbe na rad Agencije ili njihovih zaposlenika?

Kaže da prate rad svojih djelatnika kroz sustav ocjenjivanja gdje se u obzir uzimaju opsežnost posla, komunikacija s kolegama, rješavanje zahtjeva. Zato, pozivaju poljoprivrednike ako imaju kakve primjedbe ili pohvale da im se obrate i njihovo mišljenje će se uzeti u obzir. Namjeravaju stvoriti međusobno uvažavanje i povjerenje korisnika u APPRRR. Dodaje da je donesen i etički kodeks Agencije. 

"Javite se voditelju podružnice ili na mail Agencije jer je svaka kritika i pohvala dobrodošla tako da budemo što pristupačniji poljoprivredniku i da imamo što bolje rezultate. Ja mislim da će poljoprivrednici biti najzadovoljniji kada neće znati tko je ravnatelj Agencije", poručuje. 

Također, poručuje ako imate indicije da je neki podatak oko zemljišta nepravilno unesen, obratite se svojoj podružnici i provjerit će se. Uneseni podaci se mogu revidirati. Moguća je situacija da je došlo do novih izmjera za neku katastarsku općinu pa se podaci mijenjaju. "Ja vjerujem da se tako nešto rijetko događa, jer kolege daju sve od sebe", ističe.

Poruka čitateljima Agrokluba

Novi ravnatelj kao najveći problem hrvatske poljoprivrede smatra depopulaciju ruralnih područja i demotiviranost bavljenja agrarom. Agencija u Strateškom planu ima poticanje mladih da se bave poljoprivredom, da shvate da je to dobro i produktivno i da mogu zaraditi. Dodatno, nada se da će se naši poljoprivrednici više udruživati i zajednički nastupati na tržištu te tako biti konkurentniji.

"Iskoristit ću priliku da čitateljima Agrokluba zaželim uspješnu 2025. godinu, da bude sa što manje stresa i vanjskih čimbenika, da ćemo u ovoj godini zajedno ostvariti dobre proizvodne rezultate, da će njihovi proizvodi postići što bolju otkupnu cijenu na tržištu i da ćemo suradnjom, komunikacijom i međusobnim uvažavanjem raditi na tome da se sredstva koja su im na raspolaganju što bolje, točnije i ciljanije iskoriste. Sve u svrhu toga da oživimo hrvatsko selo, da pomognemo hrvatskom poljoprivredniku i da u Hrvatskoj nastane zdrava klima.

A, mi ćemo dodati, u svrhu toga da hrvatski građani na stolu imaju hrvatsku hranu.

Dio razgovora pogledajte i u videu: 


Tagovi

Agencija za plaćanja u poljoprivredi APPRRR Isplata potpora Kontrole Monitoring Ravnatelj APPRRR Nikola Dolački


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Komisija eksperata odabrala novu Santa Elisabettu U četvrtak 13. veljače, u restoranu Plavi Podrum u Voloskom vinarija Benvenuti odabrala je konačan blend Santa Elisabette iz 2021. godine, uz pomoć odabranih vinskih stručnjaka. Formiranjem... Više [+]