Pretraga tekstova
Europa smanjuje proizvodnju amonijaka, a Kina fosfornih gnojiva. Sve to dovest će do velikih problema na globalnoj razini, čak većih nego u ovoj godini, upozorio je direktor za poljoprivredne politike i istraživanja u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Turske.
"Turska je, po jačini, deveta ekonomija svijeta, i može se izboriti s nadolazećim problemima u vezi s proizvodnjom hrane", izjavio je Nevzat Birisik, direktor za poljoprivredne politike i istraživanja u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Turske medijima iz 13 zemalja svijeta, a čiji je dolazak organiziralo Udruženje poljoprivrednih novinara Turske (TAGYAD) u sklopu sajma "Growtech", održanog u Antaliji.
Cijena radne snage u toj je zemlji niža u odnosu na europske što je i može ostati prednost u narednom razdoblju.
"Turska trenutno proizvodi više hrane u odnosu na period prije izbijanja pandemije koronavirusa, ali će u 2022. godini problem biti to što farmeri neće imati novca za kupovinu gnojiva pa se očekuje smanjenje proizvodnje", smatra Birisik dodajući da će to dovesti do manjih prinosa i rasta cijena hrane. "Europa smanjuje proizvodnju amonijaka, a Kina fosfornih gnojiva. Sve to dovest će do velikih problema na globalnoj razini, čak većih nego u ovoj godini".
Ova država zauzima površinu od 780.000 km2 te ima puno agroekoloških zona. Samo povrće uzgajaju na 779.000 hektara, a voće na tri i pol milijuna. Suša zna praviti probleme, naročito posljednjih godina. Problem u narednoj, kao što je navedeno, može biti i eventualni manjak repromaterijala.
Po proizvodnji pšenice Turska je na 18-om mjestu u svijetu zbog čega uvozi veće količine ove žitarice, kao i kukuruza za peradarsku industriju te junetinu, odnosno crveno meso. Ipak, saznajemo da će pojačati napore da što manje osjeti posljedice buduće krize.
"Uveliko realiziramo planove za borbu protiv negativnih posljedica suše na našu proizvodnju Sve više farmera prelazi na "no till" sustav obrade zemljišta, potiče se upotreba obnovljivih izvora energije i smanjenje upotrebe ugljičnog dioksida", ističe Birisik otkrivši da se u svakom distriktu te zemlje nalaze uredi savjetodavnih službi koji pomažu farmerima u usvajanju novih tehnologija.
Naglašava da su samoodrživi u proizvodnji brojnih kultura, npr. šećerne repe, čaja, lješnjaka, krušaka, trešanja, jabuka, smokava, citrusa, mlijeka, povrća. Imaju oko 18 milijuna krava i oko 54 milijuna ovaca i koza. Godišnje proizvedu oko 23 milijuna tona mlijeka.
Također, snažno se podržava poljoprivredna proizvodnja izdvajanjem novca za subvencije u vrijednosti od oko 22 milijarde turskih lira, odnosno, oko 1.6 milijardi eura. Inače, vrijednost tamošnje poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 48 milijardi dolara, a udio poljoprivrede u nacionalnom BDP-u je 6,7 posto.
Birisik se dotaknuo i političkih tema kao što je uvijek aktualno pitanje članstva Turske u Europskoj uniji. Prema njegovim riječima, Europa se pribojava Turske i njene moći u agro sektoru jer, ukoliko se priključi EU, u sektoru proizvodnje povrća i citrusa postat će veliki konkurent Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, a u proizvodnji mesa, Njemačkoj i Nizozemskoj.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?