Nestalo 200 sela, Zakon o zemljištu spašava stvar?

Udruga općina RH inicijator je brojnih prijedloga izmjena zakona čime se želi uvesti više reda u rad lokalnih jedinica samouprava i podići standard življenja na pomalo već opustošenim prostorima.

Tim povodom općina Jakšić bila je domaćin sastanka načelnika općina s područja Požeštine s rukovodstvom Udruge općina RH, njenim predsjednikom Đurom Bukvićem i glavnim tajnikom Brunom Hranićem.

Reforma lokalne samouporave goruća tema

Bila je prilika u Jakšiću razgovarati o aktualnim problemima s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave u Požeštini. Najaktualnija tema na sastanku je bila oko problema neriješenog državnog zemljišta koji se godinama nikako ne rješava, a stvara probleme gotovo svakoj općini u RH što utječe na sam razvoj pojedine lokalne jedinice samouprave. Na sastanku se razgovaralo i o smanjenju financiranja i prihoda uslijed nove porezne reforme.

"Upravni odbor Udruge općina donio je prošle godine odluku da se obiđe područje cijele Hrvatske, znači sve općine po županijama i na sastancima prezentira ono što udruga radi i kuda teži. Mi smo evo, gotovo na kraju ovog obilaska, danas održali taj sastanak a bilo je više tema o kojima smo raspravljali, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, reformi lokalne samouprave u čemu se godinama govori, brojnim projektima.

Veće ovlasti za lokalne jedinice

Znamo da nitko neće rješavati naše probleme ako ih ne rješavamo sami, te da imamo malo novaca na raspolaganju, ne treba posebno ni pričati, jer je mizerija ono što nam država vrati natrag. Naša težnja je da nam se, kao jedinicama lokalne samouprave, daju veće ovlasti ali i veće odgovornosti pa da, ako napravimo glupost, za to i odgovaramo. Inače, mi kao općine i gradovi naše županije na ovakvim sastancima istupamo zajedno jer imamo iste probleme i iste želje", istaknuo je nakon sastanka, domaćin, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, član Upravnog odbora Udruge općina RH.

Paraliza zbog nerješavanja problema sa zemljištem

Vidno dobro upoznat u svu problematiku s kojom se susreću jedinice lokalne samouprave, posebice oko poljoprivrednog zemljišta predsjednik Udruge općina, Đuro Bukvić, inače načelnik općine Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji temeljito je objasnio s čime se sve susreću i kojim nelogičnostima koje se trebaju u novom nacrtu zakona ispraviti.

"Duže vrijeme upozoravamo na aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji nije dobar i da će doći do paralize, što se sada potvrđuje. Ove godine izlazi 90% natječaja za zemljište, a Agencija koja je formirana pri Ministarstvu poljoprivrede to nije mogla, niti je odradila posao koji je trebala.

Prvo čitanje Zakona o zemljištu u lipnju

Mi iz ovih pet slavonskih županija imamo najviše interesa da se tu nešto mijenja i naš je stav, a prihvatio ga je i ministar poljoprivrede Tolušić, da nema nikakvih izmjena i dopuna zakona nego idemo s novim zakonom. Zakon je u pripremi i njegovo prvo čitanje očekuje se u lipnju u Saboru RH.

U 20 godina bilo je 10-ak poljoprivrednih zakona ili njihovih izmjena i mi znamo da ni ovaj neće biti idealan ali, ono čemu mi težimo i od čega nećemo odstupiti je to da se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovo vrati jedinicama lokalne samouprave. Tražit ćemo i da se zaštite naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva na način da će im biti priznat domicil. Tako se neće dogoditi, a što se može po sadašnjem Zakonu koji je na snazi, da dođe netko iz Istre ili Dubrovnika i u općini Jakšić izlicitira dvije tisuće hektara zemlje, a naši OPG-i ostanu bez državne zemlje", rekao je u uvodu Đuro Bukvić.

Prioritet domicilnim OPG-ima

O zemljištu na području određene jedinice lokalne samouprave najbolje se može brinuti općina ili grad što se u prijašnjim praksama i pokazalo.

"U općini najbolje znaju i kome od OPG-a treba zemlja za potpunu proizvodnju pa se neće dogoditi da država vodi politiku razvoja stočarstva, potiče gradnju staja, uzgoj mljekarskih goveda, a te stočare ostavi bez zemlje, pa da ne mogu proizvoditi hranu za svoje krave. Tu bi svakako bolju brigu o zemljištu vodile domicilne općine, a prioritet svakako treba dati OPG-ima koji su s područja određene općine i domaćim poljoprivrednicima", dodaje Bukvić te naglašava kako očekuje da će se novi Zakon usvojiti do rujna, tako da bi već za novu poljoprivrednu sezoni mogli biti raspisivani novi natječaji za dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta, jer postojeći ugovori upravo ističu.

Porezna reforma utjecat će na financiranje

Od naplaćenih naknada za zakup jedinicama lokalne samouprave ostaje 50% sredstava čija se plaćanja kako su rekli vrše redovito.

Bukvić se posebno osvrnuo i na sredstva koja će sve općine izgubiti novom poreznom reformom, a konačan sud općine će moći dati krajem 6. mjeseca kada budu vidjeli u kojoj mjeri će država intervenirati kroz kompenzacijske mjere. Istakao je da je prvi puta premijer pozvao sve predstavnike nacionalnih udruga, Zajednicu županija, Udrugu gradova i Udrugu općina, gdje su oni vidjeli što porezna reforma donosi.

Odnosi se dodatnih 800 milijuna kuna

"Kroz dvije porezne reforme u šest godina 428 općina u Hrvatskoj izgubilo je preko 700 milijuna kuna, 300 milijuna kuna od Vlade Jadranke Kosor, a 400 milijuna kuna od Vlade Zorana Milanovića. Nova porezna reforma nama odnosi dodatnih 800 milijuna kuna, no obećano nam je da će ta sredstva biti kompenzirana. Sada čekamo 15. veljače da dobijemo uplatu za prvi mjesec, za manje uplaćen porez i prirez na dohodak. U ovoj poreznoj reformi ne bi trebali izgubiti ništa, jer bi to sve trebalo u potpunosti biti kompenzirano" kaže Bukvić, no ističe da je problem druge naravi daleko veći, jer fiskalna snaga 428 općina je vrlo mala.

Jedna smo od najcentraliziranijih država

"Ukupni proračun svih jedinica lokalnih samouprava su 3,3 milijarde kuna, što je 2,7% državnog proračuna. U isti taj proračun 428 općina uplati od 15 do 20 milijardi kuna, kroz zakup poljoprivrednog zemljišta, koncesije za šljunak, naftu, plin, a još najviše s osnova PDV koji se ubere na području općina, koje imaju ukupno 1,3 milijuna stanovnika ili gotovo 30% populacije Hrvatske, pa je tužno i žalosno da imaju samo 2,7% sredstava na raspolaganju. Zato naši mladi ostavljaju svoja sela, zaseoci ostaju pusta i prazna. Po tome mi spadamo u jednu od najcentraliziranijih država u Europi."

Udruga općina godinama upozorava na to sve lošije stanje i traži fiskalnu decentralizaciju koju je odavno provela Europska unija i njene članice.

"Idemo to prepisati jer lokalne jedinice u Europi imaju od 25 do 50% vraćenih sredstava s državnog nivoa u jedinicu lokalne samouprave. Depopulacija je najveća upravo u ruralnim sredinama u općinama gdje je od 2001. do 2011. nestalo 150 tisuća stanovnika, nestalo 200 slavonskih sela."

Autor: Dražen Krstanović, Foto: Vjekoslav Hudolin