Nesreća: Vozio traktor unazad pa pregazio ženu

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordini... Više [+]

Hrvatska ide naprijed, pred nama su naše najbolje godine, kao nacija i u zajednici EU. 💪 Za manje od tri mjeseca 20 milijuna tona žitarica morat će napustiti Ukrajinu koristeći infrastrukturu EU-a. To je gigantski izazov i nužno je koordinirati i optimizirati logističke lance, uspostaviti nove rute i izbjeći, koliko god je moguće, uska grla. Jedno od rješenja kako doskočiti Putinovoj blokadi Crnog mora je da se ogromne količine žita u EU iz Ukrajine dovedu kopnenim putem, odakle bi se prebacivale iz morskih luka u Afriku i dalje.
Hrvatska je uspjela da se u nacrtu zaključaka navedu i jadranske luke kao dio rješenja. To bi bile takozvane ‘trake solidarnosti’, koje su dio akcijskog plana Europske komisije. Terminal Gaženica u Zadru, uz druge hrvatske terminale, time postaje središte domaćeg i međunarodnog prometa roba, ali i “home port” za međunarodni promet kruzera. Mjesec dana nakon moje objave, Luka Rijeka zatrpana je upitima za prekrcaj žitarica iz Ukrajine, koje zbog rata i blokade crnomorskih luka stoje zarobljene u tamošnjim silosima, no zbog ograničenog kapaciteta ne može se udovoljiti brojnim zahtjevima. Limit silosa u Luci Rijeka koji je kapaciteta 55.000 tona. Silos u luci godinama nije radio. Bio je zatvoren zbog zastarjele tehnologije i zbog velike količine materijala koji je u njemu stajao više godina. Problem je nedostatak vagona, zatim razlika u standardu vagona koji se koriste u Ukrajini i Europskoj uniji. Europski partneri Hrvatske zainteresirani su za izgradnju dodatnih kapaciteta silosa u Luci Rijeka, gdje još postoji i prostor do silosa gdje je predviđeno jedno podno skladište za žitarice. Ostanu li ovi pravci dovoljno atraktivni cjenovno i vremenski, a po svemu sudeći da će biti, onda možemo računati da postanu stalni pravci za prijevoz žitarica prema Africi i drugdje. U tom slučaju trebati će razmišljati o ulaganjima u dodatne kapacitete. Samo jako, Željko Serdar