Pretraga tekstova
Od 2.149.000 hektara obradivih površina u Hrvatskoj koristimo tek 1.334.000 hektara
Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućava efikasno provođenje mjera poput komasacije i okrupnjavanja zemljišta, a to je jedini način da održivo upravljamo i gospodarimo poljoprivrednim zemljištem, mišljenja je akademik Franjo Tomić koji je jučer sudjelovao na okruglom stolu u Varaždinu na temu "Stanje i perspektive upravljanja poljoprivrednim zemljištem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj".
Tomić ističe da od 2.149.000 hektara obradivih površina u Hrvatskoj koristimo tek 1.334.000 hektara odnosno da je gotovo 38 posto površina neobrađeno.
Uz veliki udio neobrađenog zemljišta jedan od problema su usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u prosjeku imaju oko 5,6 hektara nasuprot europskom prosjeku koji iznosi 14 hektara po gospodarstvu.
Tomić naglašava da se gospodarstva moraju povećati, a postojeće parcele okrupniti za što postoje dobri pravni okviri u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Poručuje da svi oni koji nisu zainteresirani za obradu zemljišta trebaju dati zemlju u zakup bilo da se radi o privatnim vlasnicima ili o državi.
Iako je rješenje za održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem okrupnjavanje, Ferdo Bašić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta izrazio je bojazan da će taj posao trajati još desetljećima.
Spas za našu poljoprivredu i poljoprivredna gospodarstva, koja su usitnjena, Bašić vidi u provođenje niza ekonomskih i socijalno-političkih mjera.
Ako se ljudi kojima je danas opstanak mala parcela, stimuliraju mjerama gospodarske i druge politike, odnosno da im se sredstva za uzdržavanje osiguraju iz drugih izvora, tada se otvara put da se oni sposobni i radišni dokažu i da dođu do veće površine, kaže Bašić.
Podsjetio je i na važnost, značajke i uloge tala Varaždinske županije prvenstveno zbog očuvanja velikih količina voda na tom području pitkima. Pojasnio je da mjerama potpora treba utjecati na smanjenje korištenja gnojiva na bazi dušika, odnosno da potpore budu kompenzacije poljoprivrednim proizvođačima zbog smanjenog prirasta poljoprivrednih kultura.
Foto: RGBStock.com
Izvori
830
Glasova: 683
Da, slažem se. 82,3%
Glasova: 94
Ne, ne slažem se. 11,3%
Glasova: 53
Baš me briga. 6,4%
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Krumpir izvađen, za zimu spremni 💪🏻😁
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+] izvadimo za koji dan. Prošle godine kod mene je u zemlji bio kao pašteta, bljeekk, reko neka i ostane bit će gnoivo. 1.10 ja ga sa djecom izvadio tvrd ko kamen. Ovisimo svi o ovoj zvijezdi koja nas grije a ne o zemlji. Moj ti iza kuče ove godine četri puta plivao, voda bila iznad njega, reko od toga ništa ali krumpir dobar, istina da sam ga dublje sadio nego prijašnih godina. A vidjet ćemo što bude nikome nije idealno.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama. Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu. Pa el nije malo prerano, kod nas se vadi početkom devetoga mjeseca, prije nego što djeca krenu u školu.