Nemojmo od socijalne mjere za potrošače, stvoriti proizvođače socijalne slučajeve!

Dok se čeka konačan popis prehrambenih proizvoda kojima će Vlada ograničiti cijenu kao mjeru kojom planiraju ublažiti inflaciju, ne staju reakcije poljoprivrednika. 

"Nemojmo od socijalne mjere za potrošače, stvoriti proizvođače socijalne slučajeve", poručuje ispred Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež", predsjednik Željko Bjeliš. 

Kaže, prilikom donošenja zamrznutih cijena, svakako je potrebno izraditi kalkulacije, kako nitko u lancu od proizvođača do police, ne bi imao negativne posljedice na poslovanje. Primjerice, ako se planira zamrznuti cijena cvjetače i salate, mora se pogledati u kakvom je položaju sam proizvođač, a ne odrediti cijenu koju on neće moći podnijeti. 

Trgovci ne smanjuju maržu nego nabavnu cijenu od proizvođača 

Podsjeća da smo u prvom valu mjere, imali zamrznutu cijenu jabuke sorta Gala pa kada je cijena jabuka na tržištu bila veća, ove sorte u trgovinama nije bilo. Dakle, kupci je nisu mogli ni kupiti. Isto tako, imali smo zamrznutu cijenu limuna u rinfuzi, ali ne i pakiranog. Istovremeno, u trgovinama je bio dostupan pakirani, a onoga u rinfuzi tek kada mu je nabavna cijena bila mala.

"Ako želimo potrošačima omogućiti poljoprivredni proizvod po prihvatljivoj cijeni, onda je potrebno trgovcima dati slobodu izbora koju sortu jabuke prodaju po zamrznutoj cijeni, ali isto tako dati obvezu da je takav proizvod uvijek dostupan na polici i po tržnim standardima", napominje Bjeliš.

Svako dosadašnje ograničavanje cijena prehrambenih proizvoda imalo je najveći negativan utjecaj na primarne proizvođače jer je utjecalo na pad otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda, reagira i Petar Pranjić ispred Odbora za ratarstvo Hrvatske plljoprivredne komore.

U isto vrijeme nijedna sirovina koju taj proizvođač koristi nije ograničena cijenom. "Dapače cijene gnojiva, sjemena, goriva, zaštitnih sredstava i ostalog kontinuirano rastu", naglašava.

Dodaje i da trgovci u pravilu ne smanjuju svoju maržu nego nabavnu cijenu od proizvođača te će novim prijedlogom Ministarstva gospodarstva, ponovno sav teret pasti na pleća primarnih proizvođača, a da s druge strane država nije napravila nikakve kompenzacijske mjere.

I ratari traže smanjenje PDV-a 

Često puta, podsjeća, tražili su da se odredi zaštitna cijena pšenice i drugih žitarica, međutim uvijek je odgovor bio "država se ne smije uplitati u tržište."

"Ako država može odrediti maksimalnu cijenu za pojedine proizvode bez da se upliće u tržište, onda može odrediti i minimalnu cijenu za pojedine proizvode, a da time ne ugrožava tržište", podcrtava dodajući da će tako ujedno spriječiti propast strateški važne grane ekonomije, a to je poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane.  

Od kile pšenice za 0,20 do kile brašna za 0,80 eura zanimljiv je put - tko tu najviše jami?

U suprotnom, upozorava, za godinu dana imat ćemo još veće urušavanje sustava, propast domaće proizvodnje i procvat uvoza, a sve na štetu onih koje ovom mjerom želimo zaštiti – potrošača.

Stoga ovaj Odbor HPK predlaže sljedeće: 

• Ograničenje cijena osnovnih mineralnih gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava i plavog dizela
• Određivanje zaštitne cijene, odnosno minimalne cijene, za sve vrste žitarica i dio uljarica (soja, suncokret, uljana repica) koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene 
• Smanjenje stope PDV-a sa 25% na 5% za sve vrste pšenice i ječma
• Ograničiti maržu trgovačkim lancima.