Negativan marketing hrvatskog eko proizvoda

Iako hrvatska javnost i mediji generalno imaju pozitivan stav o ekološkoj poljoprivredi, opća razina edukacije i informiranosti domaćeg tržišta o ekološkoj proizvodnji još je uvijek na nezavidnoj razini. Nedostatak promocije i dostupnosti informacija te loš i nerazvijen postupak označavanja takvih proizvoda uzrokuje njihovu nezamijećenost na tržištu. Stoga se nameće potreba za stvaranjem prepoznatljivog, jasnog i vizualno čistog znaka hrvatskog ekološkog proizvoda.

Znak hrvatskog eko proizvoda

Kada govorimo o simbolima i znakovima, pri čijem je korištenju standard komunikacije i prezentacije itekako važan, mogli bismo upotrijebiti analogiju s našom starom mudrom izrekom „odijelo ne čini čovjeka“. No, vrijedi li ta izreka i u svijetu marketinga i okrutnog tržišta? Jer tamo, to isto " odijelo" ipak ukazuje na kulturni standard i vrijednost onoga što predstavljamo, zar ne?

Vizualni identitet jedna je od bitnijih stavki u današnjem predstavljanju proizvoda i usluga na tržištu, a posebno kada je riječ o znaku koji se koristi na razini jedne države. Bilo bi za očekivati da takav znak posjeduje određenu estetsku privlačnost, sukladno vrijednosti i kvaliteti proizvoda koji predstavlja. No, znak za obilježavanje hrvatskih eko proizvoda u najmanju ruku je neinventivan i grafički priprost, čak i neprilagođen europskom tržištu - s obzirom na kvalitetu nekih sličnih europskih oznaka koje su simbolički definirane i šalju određenu poruku o svijesti zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Oznaka "Hrvatski EKO proizvod" kupcima predstavlja potvrdu da su proizvodi koji nose spomenutu oznaku proizvedeni prema propisima i pravilima za ekološku proizvodnju, no svojim izgledom nikako ne odaje dojam profesionalnosti i ozbiljnog ulaganja u prezentaciju, a samim time i razinu kvalitete ekološke proizvodnje u našoj zemlji. Sam koncept znaka je takav da u nijednom segmentu ne komunicira s potrošačem i nedostaje mu jasna marketinška strategija.

Znakovi ostalih eko proizvoda

Primjerice, znak „Der Blaue Engel“ još od 1978. u Njemačkoj postavlja standarde za ekološki prihvatljive proizvode i usluge i najstariji je znak povezan sa zaštitom okoliša. Sadrži simbole Ujedinjenih Naroda, a okolni tekst sadrži podatke o svojstvima i specifičnosti proizvoda u skladu sa zaštitom prirode. Na dnu je istaknut glavni cilj proizvoda u smislu zaštite i prirodnog razvoja, a postoje ukupno četiri kategorije kojima proizvod može doprinositi. To su zaštita ljudi i njihovog okoliša, zaštita klime, zaštita vode i zaštita resursa.

S ovakvim pristupom teško u EU

Vrlo skoro, kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ima mogućnost zadržati svoj logo za označavanje eko proizvoda, ili usvojiti europski „Eco Flower“ kao oznaku pouzdane eko kvalitete. Stoga je ulaskom Hrvatske u EU, krajnje vrijeme za preispitivanje dizajna, sadržaja i funkcije ovog znaka. Jedna od mogućnosti je i kreiranje novog znaka.

Naime, da bi se proizvod uopće plasirao na veliko tržište, njegov sadržaj bi trebao biti upakiran u kvalitetan omot. Znak koji ukazuje na izvornu vrijednost autohtonog hrvatskog eko proizvoda ipak zaslužuje nešto kvalitetniji paket jer na stranom tržištu s ovakvim pristupom, nema velike šanse. Jedno je sigurno, eko je neizbježan prefiks proizvodima koji bi trebali naći svoj put na europsko tržište, a neadekvatnim i nesuvremenim pristupom koji trenutno imaju, hrvatski eko proizvodi teško će doći do željenog cilja - potrošača.