Pretraga tekstova
Zatražit će se zaštita za baranjsku papriku, pekmez od šljiva, čepinski kupus, a na popisu je i domaća slavonska kobasica i namaz od sira. OBŽ i osječki Prehrambeni fakultet provodit će i prijeko potrebne edukacije proizvođača
Mnogo je poljoprivrednih proizvoda za koje se može pokrenuti postupak zaštite zemljopisnog porijekla ili oznake izvornosti. Prema novoj razvojnoj strategiji Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Osječko - baranjska županija na raspolaganju za ruralni razvoj ima gotovo 3 milijarde eura, a dio tih sredstava moguće je iskoristiti za zaštitu autohtonih proizvoda oznakom izvornosti ili zemljopisnog porijekla. Kako bi se na popis proizvoda kojima će se pokušati osigurati ove oznake stavilo što više proizvoda, na sastanku, koji je organiziran radi utvrđivanja koji su to poljoprivredni proizvodi na području Županije za koje se može pokrenuti postupak dobivanja oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti, za suradnju su se dogovorili Osječko - baranjska županija i osječki Prehrambeno - tehnološki fakultet.
"Kroz Program ruralnog razvoja u idućih sedam godina, hrvatskom selu bit će na raspolaganju gotovo tri milijarde eura. Kako bi se povuklo što više tog novca, treba što prije napisati dobre projekte i povući ta sredstva" zaključak je osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića i njegovih suradnika, zamjenika Željka Kraljička i Dragana Vuline, Silve Wendling, pročelnice Upravnog Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj te dekana i profesora Prehrambeno-tehnološkog fakulteta.
Prehrambeno - tehnološki fakultet u projekt sa OBŽ uključit će se kroz devet već pripremljenih programa edukacije proizvođača te izradom specifikacija za proizvode koji bi se zaštitili. Dekan Drago Šubarić istaknuo je kako fakultet ima sve potrebne reurse i opremu za realizaciju ovakvih projekata. Na sastanku je dogovoreno kako će se na popis proizvoda koji se žele zaštititi staviti domaća slavonska kobasica, pekmez od domaće plave šljive i čepinski kupus, baranjska paprika, namaz od sira, a do 30. lipnja 2014. godine, kada je rok pokretanja postupka zaštite, on će biti i proširen.
Inače, u Europskoj uniji čak je 1.300 zaštićenih proizvoda, a u Hrvatskoj je zaštićeno tek 15 autohtonih proizvoda, od kojih je devet dobilo oznaku zemljopisnog podrijetla, a šest oznaku izvornosti. Od njih su samo dva u Osječko - baranjskoj županiji. To su baranjski kulen i slavonski kulen koji imaju oznaku zemljopisnog porijekla, dok oznaku izvornosti u našoj županiji nema niti jedan proizvod.
"Cilj je stvoriti sve preduvjete da se naši tradicionalni proizvodi zaštite te postanu prepoznatljivi i da ih kao takve plasiramo kroz turističku ponudu", izjavio je župan Šišljagić za Glas Slavonije.
Edukacija proizvođača najvažniji je segment u procesu zaštite proizvoda, a ako jedan od preduvjeta za javljanje na natječaje za povlačenje sredstava bude najmanje srednja stručna sprema, kao što je bilo za sredstva iz IPARD-a, moglo bi biti problema, navodi Glas Slavonije. Stoga su pilot-projekti edukacija po općinama ključan faktor uspjeha zaštite. Misli globalno, djeluj lokalno. Očekuje se da će prvi natječaji krenuti početkom 2015.
Foto: depositphotos.com, sbotas
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?