Nameti prijete pečenju rakije?

Šljivovica i kulen dvije su asocijacije koje se vezuju uz Valpovštinu, ali i cijelu Slavoniju i Baranju. Upravo zbog toga javnost je lani digla na noge vijest da bi se trebala zabraniti kolinja u slavonskim dvorištima, a sada i ona da bi se od 1. siječnja iduće godine trebao uvesti "harač" na kazane za pečenje rakije.
- Otkako znam za sebe gledao sam kako moj djed i otac peku rakiju od šljiva koje smo kupili u našem šljiviku, a i ja sam rakiju nisam pekao samo onih godina kada je bila velika suša i kada nije bilo šljiva - priča nam 82-godišnji djed Jozo Cvenić.

Vijest o nametu na kazane za pečenje rakije uznemirila ga je i zato što se i danas sjeća nameta koji su postojali pedesetih godina prošlog stoljeća na proizvodnju rakije.
Premda nitko sa sigurnošću ne može potvrditi da će taj novi namet krenuti od 1. siječnja i kakav će biti način naplate, sve se glasnije priča da će biti pošteđeni samo oni proizvođači koji godišnje proizvedu za svoje potrebe, a da će svi ostali plaćati "harač" sukladno proizvedenoj količini rakije, odnosno broju kazana.
- Iskreno, ne odgovara nam ni jedno ni drugo i razočarani smo što se svakom novom odlukom državnog vrha pokušava uništiti domaća proizvodnja ili pak proizvodnja autohtonih domaćih proizvoda kao što je domaća šljivovica. Pa nije li upravo domaća šljivovica proizvod koji svatko prima kao najbolji poklon, pogotovo ako je riječ o rakiji od domaće šljive valpovke? - kažu u Udruzi slavonskih proizvođača rakije. Dodaju da je novi namet novi udarac na domaće ljude i njihove pokušaje da i u ova vremena unesu dah starog i kvalitetnog, kao što je domaća rakija.

Nestaje autohtona šljiva valpovka

Struka upozorava da je još veći problem od uvođenja "harača" na kazane činjenica da do danas šljiva valpovka nije zaštićena kao autohtona domaća sorta. Nigdje se i ne može proizvoditi na veliko jer se za nju legalno ne može nabaviti sadni materijal i ne može se ostvariti poticaj za nove nasade. Ne uspije li se u namjerama da se sačuva domaća sorta šljiva, a s njom i način na koji se u nas oduvijek proizvodila rakija, nestanu li kazani iz naših dvorišta i oni koji znaju na tradicionalan način peći rakiju, na najboljem smo putu da izgubimo bitan dio tradicijskog identiteta, kažu u Udruzi slavonskih proizvođača rakije.

Autor: L. Aničić

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor