Rezultati su pokazali da su divlji veprovi koji nose mitohondrijsku DNK domaćih svinja često imali tek mali udio svinjskih gena u ukupnom genetskom materijalu
Domaće svinje koje su pobjegle s farmi nakon nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi križale su se s divljim veprovima. Novo genetsko istraživanje pokazuje da je upravo majčinska linija ubrzala smjenu generacija, zbog čega su se geni domaćih svinja relativno brzo "razrijedili" u populaciji divljih životinja, piše Nieuweoogst.
Do tog su zaključka došli znanstvenici s više japanskih sveučilišta, među kojima su Fukushima University i Hirosaki University. Rezultati njihova istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Journal of Forest Research.
Nakon nuklearne nesreće 2011. godine velika područja oko nuklearne elektrane u Fukushimi bila su evakuirana. Brojne farme ostale su napuštene, a domaće svinje pobjegle su iz objekata i počele se kretati po okolnim poljoprivrednim površinama i šumama. Ondje su se postupno počele križati s divljim veprovima koji prirodno nastanjuju to područje.
Zbog gotovo potpunog izostanka ljudske aktivnosti i činjenice da u područje nisu dovođene nove životinje, nastala je jedinstvena situacija za proučavanje velikih razmjera križanja između domaćih svinja i divljih veprova.
Lovci ustrijelili divlje svinje s plavim mesom. O čemu je zapravo riječ?
Znanstvenici ističu da domaće svinje imaju drugačiji reproduktivni ciklus od divljih veprova. Dok se domaće mogu razmnožavati tijekom cijele godine, divlji veprovi najčešće imaju leglo samo jednom godišnje.
Prema rezultatima istraživanja, ta je osobina prenesena na hibride preko majčinske linije. Zbog toga su se generacije smjenjivale brže nego kod divljih veprova, pa su se geni domaćih svinja relativno brzo smanjivali kroz daljnja križanja s divljim populacijama.
U sklopu istraživanja znanstvenici su analizirali mitohondrijsku DNK, koja se nasljeđuje isključivo preko majke, kao i druge genetske markere kod ukupno 191 divljeg vepra i 10 domaćih svinja prikupljenih na području Fukushime između 2015. i 2018. godine.
Rezultati su pokazali da su divlji veprovi koji nose mitohondrijsku DNK domaćih svinja često imali tek mali udio svinjskih gena u ukupnom genetskom materijalu. Mnoge analizirane životinje bile su već više od pet generacija udaljene od prvog križanja.
Istraživači naglašavaju da bi se sličan genetski proces mogao događati i u drugim dijelovima svijeta gdje dolazi do miješanja populacija podivljalih domaćih svinja i divljih veprova. Bolje razumijevanje takvih genetskih mehanizama moglo bi pomoći u upravljanju invazivnim vrstama te u predviđanju brzog rasta njihovih populacija.
Tagovi
Autor
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
Andrej Žalec
prije 4 mjeseca
Đuro Japaric previše si , kako se kaže na hrvatski,črnogled? Malo više budi pozitivan. Mislim, da je vaš Krleža napisao " Nikad nije tak bilo, da nebi nekak bilo". Ne možemo videti budučnost i zapamti, da nismo mi gospodari naše stvarnosti. Uvijek se sve poklopi, samo smo mi ljudi kratkoga vijeka, pa ne primečujemo, da u vječnosti je sve ok. Mi smo ništavilo. Zato, prijatelju uživaj, jer kad se staro ruši, novo dolazi. Bolje ili slabije, zavisi samo od tvog razumijevanja i ubedjenja. Pozdrav svim čitateljima Agrokluba iz Ljubljane od prijatelja Hrvatske.
Braca Raca
prije 4 mjeseca
Jedna mala primjedba autoru članka: ne postoje "divlji veprovi", postoje samo "veprovi" jer to riječ za mužjaka divlje krmače, pošto je mužjak domaće krmače "nerast". Da bi se kod ženki razlikovala divlja od domaće krmače mora se koristi riječ "divlja" ili "domaća" krmača. Kod mužjaka, kao što vidite su različite riječi za divljeg "vepar" a za domaćeg (pitomog) mužjaka "nerast". Upravo iz tog razloga se koriste samo riječi "vepar" i "nerast".
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Imali smo to i mi u ratu 91- 95 ! Susjedi pitoma krmača oprasila križane sa divljim veprom dok smo svinje ostavljali u šumi u brdskoj Slavoniji . Tehnika je bila da se otjeraju u šumu i onda se same vrate isti dan ili nakon nekoliko ! A 2026 samo susjed ima svinje , ljudi ISELILI !