Nakon koronavirusa slijedi recesija: Milijuni bi mogli ostati bez hrane

Osim zapanjujuće javnozdravstvene krize u skoro svim državama svijeta, pred samim vratima je i ona ekonomska koja bi mogla nanijeti veće dugoročne štete na koje neće ostati imune ni one najbogatije i najjače države, izvijestila je Organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO).

Iako je Međunarodni monetarni fond predviđao rast svjetskog bruto domaćeg proizvoda za 3,3% u 2020. godini, to se nažalost neće dogoditi jer posljednji izračuni pokazuju da bi on mogao pasti, i to za 3%. No, to čak i nije najgora stvar jer, kako tvrde, ako se stanje nastavi, prva velika recesija brzo će doći i to u najranjivije dijelove, prvenstveno subsaharsku Afriku u kojoj već sada gladuje oko četvrtina stanovništva.

Usporavanje ekonomije glavni krivac gladi

U izvješću o stanju sigurnosti hrane iz 2019. godine, analitičari FAO-a primijetili su da je usporavanje ekonomije glavni razlog porasta gladi i neuhranjenosti u svijetu, a u 65 od 77 zemalja koje su testirane od 2011. do 2017. godine podaci su se pokazali točnima. Naime, u većini tih zemalja ili je došlo do recesije u određenom periodu ili su to bile države čija je ekonomija oduvijek u lošem stanju.

Poziv svjetskih poljoprivrednih lidera: Spriječite porast broja gladnih

Kako bi se jasno mogao pratiti trend povećanja gladi u svijetu, analitičari su napravili novi FAO pravilnik u kojem su obradili podatke o opskrbi, uvozu i izvozu još od 1995. godine.

"Ako nema pravovremenih i učinkovitih politika, rezultat koronavirusa bit će katastrofalan. Milijuni ljudi pridružit će se onima koji već gladuju, a taj će se broj mijenjati u skladu s ozbiljnošću donositelja odluka. Broj stanovništva koji gladuje bi se mogao smanjiti, ali i povećati s 14 na 38 pa u konačnici i na 80 milijuna. Sve ovisi o kretanju bruto domaćeg proizvoda. Smanjenje gladi treba biti trenutni prioritet svim državama svijeta", rekao je zamjenik direktora FAO-ovog odjela za ekonomski razvoj poljoprivrede, Marco V. Sánchez.

Zaštititi lanac opskrbe hranom i promicati socijalnu zaštitu

Kako trenutno sve zemlje razmišljaju više o javnozdravstvenoj nego o gospodarskoj krizi, FAO ih poziva da daju sve od sebe kako bi protok robe ostao neometan jer se tako štiti lanac opskrbe, ali i što je najbitnije, održava poljoprivredna proizvodnja.

"Gotovina i novčani transferi, nove kreditne linije za ključne sudionike u prehrambenim sustavima, sigurnosne mreže, potpora za dohodak, programi distribucije kao što su banke hrane trebaju biti usmjereni na najugroženije i najsiromašnije ljude", tvrde iz Organizacije.

Idris Elba pomaže poljoprivredi: Hrane će nestati ako se farmerima zabrani rad

Usmjeravanje javnih poticajnih mjera za jačanje pristupa hrani tijekom pandemije također nudi priliku za izgradnju trajnije otpornosti prehrambenih sustava kako bi se zaštitili od ekonomskih usporavanja i budućeg zastoja.

"Potrebna je međunarodna suradnja i pomoć kako bi se pomoglo najsiromašnijim i najugroženijim zemljama. Razvijene države resurse usmjeravaju samo na sebe kako bi postigle željene ciljeve i tako povećavaju nejednakost u pristupu hrani, ali i borbi protiv recesije što nije dobro. Kada bi svaka zemlja barem malo brige preusmjerila i na ove siromašne, straha od nestašice ne bi bilo", poručuju iz FAO-a.