Državni zavod za statistiku donosi zanimljive podatke o biljnoj proizvodnji u 2016. godini.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o biljnoj proizvodnji u 2016. godini. Najveći porast površine, od gotovo 46%, u usporedbi s 2015., bilježe suhe mahunarke. To je povećanje od gotovo 1.019 hektara. Porasle su i površine pod rasadnicima te svježim povrćem i jagodama.
Najveći prirod, od gotovo 100%, u usporedbi s 2015., ostvarila je uljana repica. To je ujedno najveći prirod od 1990. Prirod pšenoraži povećao se za 49,1%, ječma za 36,0%, a pšenice za gotovo 27%.
Uljana je repica u 2016. također ostvarila najveći prirod po hektaru, i to gotovo pola tone po hektaru, dok se prirod kukuruza za zrno povećao za po 2.000 kilograma po hektaru. Prirodi ječma i pšenice po hektaru povećali su se za po 300 kilograma po hektaru.
Šećerna repa u 2016. ostvarila je najveći prirod po hektaru, i to gotovo 21 tonu po hektaru u usporedbi s 2015. To je ujedno najveći prirod po hektaru od 1990. Povećani su i prirodi po hektaru ostalih usjeva, soje za 900 kilograma, lucerne za 2.000 kilograma i silažnog kukuruza za 5.800 kilograma. Prirod krumpira po hektaru povećao se za 2.700 kilograma po hektaru.
Orah je u 2016. ostvario najmanju proizvodnju, i to 1.724 tona manje u usporedbi s 2015. To je ujedno najmanja proizvodnja od 1990.
Smanjena je proizvodnja i ostalog voća i povrća, jabuka za 56.971 tona, rajčice za 8.959 tona, luka i češnjaka za 4.636 tone, šljiva za 3.466 tonu, krušaka za 1.352 tona te breskvi i nektarina za 1.172 tona.
Jagode su u 2016. ostvarile jednu od većih proizvodnji, i to gotovo 928 tona u usporedbi s 2015.
Povećana je i proizvodnja ostalog voća i povrća, mandarinki za 16.466 tona, mrkve za 6.636 tona, lubenica za 4.197 tona, paprike za 3.409 tona, maslina za 2.916 tona, graha za 1.156 tona, višanja za 1.826 tona, dinja za 915 tona i poriluka za 273 tona.
Foto: VBaleha/bigstockphoto.com
Povezane biljne vrste
Izvori
Tagovi
Autorica