Najbolji poticaj za zapošljavanje je dobar radnik!

Dok traje mužnja ovaca, na imanju farmera Željka Fabrica iz Drenja kraj Đakova, bit će posla za još jednog, pored već dva zaposlena radnika. Sezona će za novoga pomoćnika na farmi početi u ožujku i protegnut će se idućih pola godine.

"Posla bi bilo za stalno da se situacija u poljoprivredi promijeni. Ako ostane isto, onda ću i dalje morati raditi po 18 sati na dan", priznaje Željko.

Najbolji poticaj je naći dobrog radnika

Sezoncu će radno mjesto biti staja s ovcama u koju će dolaziti dva puta na dan. Dok će mu prva smjena započinjati u 6.30, u drugu će dolaziti uvečer. Obje će trajati oko tri sata. Radit će i subotom. Ako bude potrebe, rukave će morati zasukati i nedjeljom, ali će mu onda idući dan biti slobodan. U opisu posla stajat će mu: mužnja, čišćenje i hranjenje stoke.

"Ovih pola godine bit će mu kao probni rad jer iduće godine planiram povećati broj stoke, a tada bih ga mogao primiti i u stalni radni odnos", nastavlja on. Za početak, Fabricov će sezonac primati minimalac, a kada nauči posao, plaća mu se može povećati do 3.500 kuna. Toliko na ovom imanju za sada najviše mogu platiti radnika u poljoprivredi.

"Radnike ne tražim preko Zavoda za zapošljavanje, nego se raspitujem kod drugih kakav je, a tek onda s njim idem na razgovor. Poticaje za zapošljavanje ne koristim, jer ako osoba koju povučem s biroa ne može zadovoljiti na poslu, onda moram vraćati taj novac. Stoga je meni najbolji poticaj, ako sebi nađem dobrog radnika!", moto je kojega se pridržava Željko koji ne planira ulagati u moderna izmuzišta jer dva radnika mogu napraviti više posla.

U dugovima su i mjere za zapošljavanje beskorisne

"Nisam za takve investicije, jer bih radije pružio priliku za posao još nekome pored nas", kaže ovaj vlasnik farme. Vrlo je malo onih vlasnika obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koji će se odlučiti radnika potražiti putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na taj se način u Slavoniji trenutno traže samo tri osobe za rad u poljoprivredi.

"Vrlo malo nam se javljaju vlasnici OPG-ova iako bi željeli koristiti mjere, ali često ne mogu udovoljiti uvjetima koji se traže, poput primjerice onoga da nemaju dugova. Često odustaju jer su financijski ograničeni pa se oslanjaju na vlastite kapacitete, rade sami koliko mogu i pokušavaju tako živjeti. Nadam se kako će se situacija poboljšati jer je riječ o proizvodnji hrane", objašnjava Željko Bugarić, predstojnik Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Osijeku.

Sezonski poslovi se zahuktavaju u ožujku

On, pak, vjeruje kako poljoprivrednici sezonce zapošljavaju putem popularno nazvanih vaučera, odnosno vrijednosnih kupona za sezonski rad. Prema podacima Ministarstva rada, tijekom prošle godine prodano je 507.584 vaučera za 2.702 poslodavca.

"S tim vaučerom dnevno se po zakonu radniku može minimalno isplatiti 72 kune. U Slavoniji se prosjek dnevnice penje od 100 do 140 kuna, ovisno o tome kada se i što radi. Kada je veća konkurencija radnika, vjerojatno je manja plaća. No, ispod ovoga minimuma ne može biti", ukazuje predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković.

Do početka ožujka, za sezonce u poljoprivredi posla gotovo i nema. Stvari se zahuktavaju s pripremom zemljišta u proljeće, sjetvom šećerne repe, a vrhunac doživljava u vrijeme žetve te krajem ljeta kada se poslovi sele u vinograde i voćnjake. "Sezonski posao vrlo se često koristi u Europi, ali je tamo dobro i plaćen", dodaje Orešković.

Ponuda sezonskih poslova u EU

Poljoprivredu Europske unije, prema podacima, čini 25 milijuna poljoprivrednih proizvođača, dok je gotovo duplo više, 46 milijuna ljudi uključeno u preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno u prehrambenu industriju. Na sezonski posao, već tradicionalno iz Hrvatske u Njemačku odlaze berači šparoga i jagoda. Ponude za poslove mogu se pronaći na EURES portalu radnih mjesta.

Foto: depositphotos.com, @Kingan77