Na udaru će biti mali ljudi kojima se obrada zemlje ne isplati

Najava aktualne Vlade i ministra financija Slavka Linića o uvođenju poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište zabrinula je mnoge Neretvane i Pelješčane koji imaju posjede, ali ih ne obrađuju.

Ako bi se zaista ostvarila ideja o oporezivanju neiskorištenoga poljoprivrednog zemljišta, tada bi se na udaru ovog zakona našle sve oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali to nije učinjeno.

Slavko Linić, ministar financija, već je nekoliko puta u sklopu najava o uvođenju poreza na imovinu tvrdio da će se od 1. siječnja 2013. godine uvesti i porez na neiskorišteno poljoprivredno zemljište, posebno aludirajući na banke koje su preko hipotekarnih kredita došle do takvih zemljišta.

Međutim, lokalno stanovništvo se pribojava da na udaru neće biti veliki, nego mali obični ljudi koji jednostavno zemlju ne mogu raditi jer im se to ne isplati.

- Netko ima zemlju i ništa drugo. Jednostavno je ne može obrađivati jer nema novca za mehanizaciju i sada će mu država na tu istu zemlju razrezati porez, dok druga kategorija stanovništva može imati milijune u bankama i na njih neće plaćati porez - kazao je ekonomist dr. Goran Marić, naglašavajući da naš porezni sustav treba mijenjati u interesu svih građana, a ne prema potrebi krpanja proračunskih rupa.

Upravo je nesređeno zemljišnoknjižno stanje prepreka uvođenju poreza na nekretnine, jer u uvjetima kada se stvarni vlasnici razlikuju od onih upisanih u zemljišnim knjigama, porezna reforma nije provediva, smatraju pravni stručnjaci s kojima smo porazgovarali o ovoj temi. Oni, pak, predlažu da se najprije uredi katastar i zemljišne knjige pa tek onda uvede porez na nakretnine.

Odvjetnik Ljubičić: To je neustavan i nezakonit porez

- Najava uvođenja poreza na neobrađeno zemljište i općenito poreza na nekretnine je neustavna i protukazonita - kaže odvjetnik Vinko Ljubičić, koji naglašava da pedeset posto imovine u Hrvatskoj nije uknjiženo, pa se tako ne može ni znati tko su stvarni vlasnici nekretnina.

- Državi bi bilo bolje ulagati sredstva u sređivanje zemljišnih knjiga i katastra te tek nakon toga pristupiti uvođenju poreza na imovinu jer je upravo stanje vlasništva u zemljišnim knjigama temelj za plaćanje poreza - smatra Ljubičić.

U uvjetima nesređenog zemljišnoknjižnog stanja za nekretninu nije moguće porez poslati zakonskim nasljednicima, primjerice u slučaju već odavno umrle osobe iza koje nije provedena ostavinska rasprava.

Autor: STANISLAV SOLDO

Foto: RGBStock.com