Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvoz
  • 14.10.2014. 18:00

Na tržištu 27 zemalja ne pomaže ni izvoz svinja!

Hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija već godinama hodaju uz pomoć štaka, a značajniji oporavak nije vidljiv još niti dalekozorom.

  • 808
  • 109
  • 0

Pšenica, riba, preparati za umake, prerađevine od mesa, sjeme suncokreta, soja u zrnu, pića, alkoholi, ocat te duhan, jedini su proizvodi koje smo prošle godine izvezli više no što smo ih uvezli. Sveukupno, u 2013. godini na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrošili smo dvije milijarde i 700 milijuna dolara, dok smo od izvoza zaradili samo milijardu i 499 milijuna dolara.

Domaća stočna proizvodnja stagnira - uvoz cvate

Od ulaska u EU, negativan saldo između ukupnog uvoza i izvoza hrane produbljen je za 70 milijuna eura. Mliječni i mesni sektor je oštećen za čak 130 milijuna eura ili 35% više u odnosu na isto razdoblje godinu prije.

Prema podacima Sektora za izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda HGK, u 2013. godini, uvezli smo 29 tisuća tona živih životinja, a izvesli 26 tisuća tona. Mesa i klaoničkih proizvoda u Hrvatsku je uvezeno 98 tisuća tona, dok je njihov izvoz iznosio samo 11 tisuća tona.

Mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda uvezeno je 184 tisuće tona za što smo platili 220 milijuna dolara, a istog smo izvezli tek 36 tisuća tona i zaradili skromnih 55 milijuna dolara. Uvezli smo čak 174 tisuće tona voća za jelo, uključujući i kore dinja te agruma dok je izvoz bilježio 37 tisuća. Na popisu uvezenih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda nalaze se i biljne masti te ulja kojih je u Hrvatsku stiglo 117 tisuća tona, dok smo ih izvezli samo 24 tisuće tona.

I šećera smo uvezli više nego što smo ga otpremili na strana tržišta, kao i proizvode od voća i povrća, hranu za životinje, proizvode mlinske industrije, slad i škrob, potom uljano sjemenje i ljekovito bilje, drveće, cvijeće i lukovice, proizvode na bazi žitarica i škroba, povrće, korijenje i gomolje za jelo. Biljni materijal za pletariju te šelak, gume i smole dvije su stavke proizvoda od kojih nismo izvezli niti grama, no uvezli smo ih ukupno sedam tona.

Povećan izvoz svinja u Srbiju - za pohvalu ili pokudu?

Samo u prvih pet mjeseci 2014., mesa i klaoničkih proizvoda uvezli smo za 148,8 milijuna dolara u odnosu na 90,2 milijuna u istom razdoblju 2013. Uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg mesa i više je nego udvostručen. Skočio je 142% – sa 7,7 milijuna na 18,6 milijuna dolara.

Što se, pak, ove godine tiče, uvelike je odjeknula nedavna izjava Mitra Pržulja, koordinatora za regionalnu suradnju Privredne komore Srbije, koji kaže da ove godine Hrvatska u Srbiju povećano izvozi svinje teže od 50 kg.

Na tome smo za sada zaradili više od tri milijuna dolara, što je četiri puta više nego u istom razdoblju prošle godine. No, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, koji je ujedno i predsjednik Svinjogojske udruge Koprivničko - križevačke županije, Stjepan Kušec, otkriva i drugu stranu medalje, ističući kako je teško tu govoriti o nekom poslovnom uspjehu, budući da mi sami proizvodimo samo trećinu svinjetine potrebne našem tržištu, dok ostatak uvozimo.

U 2014., uvoz svinjskog mesa je porastao 60%, a mesa peradi za 44%. U prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja svinjskog mesa pala je za 7.000 tona, goveđeg za 2.000 tona, a pilećeg za nešto više od 1.000 tona.

Uglavnom je pritom riječ, kaže, o jeftinom i ne baš kvalitetnom mesu iz raznih zemalja, uglavnom onih koje su sastavni dio Europske unije, dok je svinjetina koju izvozimo kud i kamo kvalitetnija. Razlog potražnje za svinjama iz Hrvatske u Srbiji, nije tajna.

"Drastično povećan uvoz svinja iz susjedne države posljedica je manjka svježeg mesa na srpskom tržištu. Tome je, uz slab stočni fond, pridonio, kako se pretrpostavlja i povećan izvoz mesa iz Srbije na tržište Ruske Federaciji, prenosi Kurir. Mi pak iz Srbije uvozimo pšenicu, kukuruz, suncokretovo ulje i šećer.

Nedostaje nam CEFTA - izvoz u BiH smanjen za 45%

Ukupna proizvodnja mesa pala je u 2014. za 11.000 tona, a uvoz svih vrsta mesa – i uz činjenicu i da smo izvoz svih vrsta mesa povećali za 3.000 tona – porastao za 14,5 tisuća tona.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 685,6 milijuna dolara, a izvezeno je istih tih proizvoda u vrijednosti od 377,9 milijuna dolara.

Kako prenosi Glas Slavonije, Hrvatska većinu proizvoda uvozi u puno većim količinama nego što ih izvozi. Iznimka su tek marmelada, pića, alkohol, ocat i žitarice. Tržište zemalja CEFTE koju čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo, a koje su vezane Srednjoeuropskim ugovorom o slobodnoj trgovini, bilo je itekako značajno za hrvatski izvoz.

Uvoz žitarica u prvih je pet mjeseci 2014. porastao gotovo 100%!

No, našim ulaskom u Europsku uniju, stvari su se promijenile. O čemu je riječ, najbolje je vidljivo na primjeru uvoza i izvoza s Bosnom i Hercegovinom. Naime, tokom 2012. godine u BiH smo izvezli robe u vrijednosti većoj od milijardu eura, dok je tokom 2013. izvoz smanjen za 45%. Jedan od glavnih razloga jest prestanak važenja carinskih povlastica koje smo imali s nevedenim državama, sve do ulaska u EU. S druge strane Hrvatskoj se upravo tim ulaskom otvorilo daleko veće tržište, ono 27 zemalja članica EU, na kojemu živi gotovo pola milijarde potencijalih konzumenata naših proizvoda.

No pitanje je jesmo li dovoljno spremni i spretni nametnuti se tom tržištu i naći svoje mjesto na policama trgovina tih država, do kojih su druge članice EU izgradile sigurne puteve za svoje proizvode prije mnogo godina i ne namjeravaju ih se odreći samo tako. No mjesta ima još, samo treba znati do njega doći.

Cijene voća i povrća nikad veće - stiže li nas slobodno tržište?

Jakovina bi trebao obavijestiti članice EU o eskalaciji uvoza koja u Hrvatskoj traje već godinu dana te zatražiti aktivaciju privremenih mjera prema članku 37. ugovora o pristupanju EU.

Brojne hrvatske obitelji već godinama ne kupuju meso onda kada to žele, već kada si ga mogu priuštiti. A s obzirom na aktualne cijene, mnogi će dvaput pogledati u novčanik i prije no što u košaricu stave i nešto od voća i povrća.

Iako je u posljednje vrijeme najviše bilo govora o visokoj cijeni limuna, kamo sreće da je sve ostalo samo na njemu. Obišli smo tako nekoliko velikih trgovačkih lanaca i uvjerili se da je opravdanje za cijene nekih voćnih i povrtnih vrsta, doista teško naći. Trgovine nećemo imenovati, jer svaki trgovački lanac ima pravo odrediti cijenu, a na potencijalnom kupcu je da odluči hoće li nešto kupiti ili ne.

Paprika i češnjak debelo premašili opravdane cijene

Unija je dosad uvijek reagirala i pomagala članicama, i u slučaju poremećaja od samo nekoliko posto, dok u Hrvatskoj govorimo o nekoliko desetaka posto većem uvozu, koji je utjecao i na pad zaposlenosti i proizvodnju.

U trgovini trgovačkoga lanca, kojega ćemo nazvati "A", upale su nam u oko crvene i žute paprike, za kilogram kojih treba izvojiti 20,00 kn.

Previše, s obzirom da dobro uspijevaju i kod nas i da je ovo njihovo vrijeme. Jesu li ove naše ili uvozne, ne znamo, jer deklaracije nije bilo na vidljivom mjestu.

Neslužbeno, riječ je o uvoznima. Zanimljivo visoka je i cijena radiča koji doseže 18,00 kn za kilogram. I kilogram češnjaka od 17,00 kn, učinio nam se preskupim, iz istih razloga kao i paprika i radič, sve dok u trgovini trgovačkoga lanca "C" nismo naišli na pakovanje češnjaka od 250 g koje košta 9,00 kn, što znači da je cijena kilograma 36,00 kn. Previše, kako kod okrenete. I da, u oba slučaja uvezen je iz Kine. U trgovini "A" cijena kilograma ananasa je 14,00 kn, pa tako eto ispada da je onaj proizvod koji nesumnjivo moramo uvoziti iz nekih dalekih zemalja, jeftiniji od onoga koji nam raste pod prozorom.

Nakon "afere limun" cijena opala u svim centrima

U trgovini "C" kilogram limuna košta 17,00 kn, no još uvijek je vidljiva i donedavna, sada prekrižena cijena od 25,00 kn, koja je očito bila na snazi u vrijeme kad su se mediji, potaknuti ljutnjom kupaca, raspisali o "aferi limun". Pa sad neka netko kaže, da javne kritike nikad ne donose rezultate. I u svim drugim trgovinama cijena mu se sada kreće oko 17,00 kn i u pravilu, svugdje se radi o uvozu iz Turske. Jedino što negdje uz njega možete naći i upozorenje da se kora ne preporuča za konzumaciju, a negdje ne. No, s obzirom da se na svim velikim inozemnim plantažama limun prska, mišljenja smo da je bolje ne koristiti niti koru onog uz koji ovakve opaske nema. Jer u protivnom, značilo bi da se radi o limunu iz eko uzgoja, a kao takav bio bi jako skup, puno skuplji i od 25,00 kn koliko je koštao donedavno.

U trgovini "C" najskuplje povrće koje se nudi je đumbir, cijena kojega je 44,00 kn za kilogram. Sreća je jedino u tome što su, kao dodatak jelima, dovoljne relativno male količine, pa će se malo tko odlučiti za kupnju cijelog kilograma, a malo đumbira znači i manje potrošenog novca. U ovom slučaju do naše je zemlje doputovao iz Kine.

Uvozimo nekvalitetnu i skupu hranu

Odjel voća i povrća u trgovini trgovačkoga lanca "B" zaslužuje plus zbog doista velikog izbora, pogotovo egzotičnog voća. I dok na deklaracijama čitate zemlje iz kojih je uvezeno, ne možete, a da ne pomislite na kartu svijeta u osnovnoj školi i neko davno ispitivanje iz zemljopisa u stilu "Nego, pokaži ti nama Sandra gdje se nalazi ta i ta država i reci koji je to kontinent i koji joj je glavni grad?". Jer s polica vam se smješkaju ananasi pristigli iz Kostarike, za komad kojega treba izdvojiti 14,00 kn. Dodatnom dašku egzotike pridonosi i kokos, komad kojega košta 9,00 kn i u Hrvatsku je doputovao iz Obale Bjelokosti, a dugo putovanje nije mimoišlo ni limetu koja je do hrvatskih polica potegnula iz Brazila, a kilogram koje može biti vaš za 25,00 kn.

Malu patrolu "Agrokluba" privukle su talijanske šljive, jer su nam izgledale baš onako mljac, pa smo kupili kilogram za 10,00 kn, ali i kasnije zaključili da im je izgled puno bolji od okusa. Tako da ćemo drugi put, kad poželimo šljive, otići do bakinog vrta i jesti domaće, koje provjereno, niti su prskane, a i po pitanju okusa, malo koje im mogu biti konkurencija. A sigurni smo da je tako i s paprikom, češnjakom, radičem, pa čak i limunom, kojeg, istina, Hrvatska ne proizvodi mnogo, no oni koji se bave njegovim uzgojem, sigurni su da bi mogli zadovoljiti gotovo sve naše potrebe, samo da netko pokaže interes za to i da im se olakša put do hrvatskih trgovina. Da bismo doznali što i koliko smo u ovoj godini uvozili i izvozili, moramo pričekati još nekoliko mjeseci, no za pretpostaviti je da će situacija biti slična prošlogodišnjoj.


Povezane biljne vrste

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Limun

Limun

Sinonim: - | Engleski naziv: Lemon | Latinski naziv: Citrus limon L.

Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 - 6 m visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U... Više [+]

Tagovi

Uvoz Izvoz Meso Pšenica Cijene Voće Povrće CEFTA Mlijeko Svinje Stjepan Kušec HGK BiH Carinske povlastice Slobodno tržište Limun Nekvalitetna hrana


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB