Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grobničko polje
  • 21.06.2022. 10:30
  • Primorsko-goranska, Rijeka

Na Grobničkom polju betonizacija umjesto poljoprivrede?

Lokalno stanovništvo ne želi trgovački centar već poticanje poljoprivrede ili ekološke projekte.

Foto: Blanka Kufner
  • 719
  • 195
  • 0

Najava izgradnje trgovačkog centra na Grobničkom polju u zaleđu Rijeke izazvala je veliko nezadovoljstvo dijela mještana. Na Facebooku je osnovana i grupa "Spasimo naše poje" koja je u kratko vrijeme okupila preko 2.600 članova.

"Nismo niti pravnici, niti geodeti, ne znamo što se događa, ali osjećamo da nešto nije u redu", rekao nam je Marin Milčić, predstavnik građanske inicijative "Spasimo naše poje" - grupe ljudi koja se organizirala jer se zabrinula, kako navode, za identitet Grobničana.

Oni smatraju da se ne smije dozvoliti gradnja takvih objekata na ovoj ledini jer postoje poslovne zone gdje se može graditi, a ne uništavati ovaj divan prostor.

"Sve ove dane ljudi kose, održavaju polje, sijenom hrane blago koje nam kasnije daje mlijeko, sir, meso.. Radi se o pravim domaćim proizvodima. Iako se više ne sade krumpir i kukuruz, naše polje nas hrani", kaže Milčić.

Njegov otac Marinko živi stotinjak metara od lokacije planiranog trgovačkog centra. Prisjeća se dana kada je Grobničko polje bilo gotovo cijelo obrađivano, a isto govori i Ivan Reljac koji se lani i sam okušao u poljoprivredi pa je uzgojio vlastiti krumpir, češnjak i još ponešto.

"Sada se kosi, a ne znači da se jednoga dana ne bi moglo sve obrađivati za proizvodnju hrane, pogotovo s obzirom na nesigurna vremena, rat u Ukrajini, klimatske promjene, porast broja stanovništva", dodaje Reljac. "Čak i da se ne kosi, šteta bi bilo kvariti ove vizure", govori.

Beton umjesto krumpira i kukuruza?

Stanovnici ovoga kraja boje se da je ovo samo početak devastacije i da bi uslijedila daljnja betonizacija.

Bilo bi prirodnije potaknuti ljude da ovdje nešto uzgajaju. S obzirom na blizinu Rijeke, vjeruju da bi bilo isplativo. Drugi tereni su rascjepkani, nema puno mjesta s velikim obradivim površinama kao na Grobničkom polju, smatra Reljac.

Lokalno stanovništvo na ovoj ledini ne želi trgovački centar

"Poznati smo po palenti krumpirici kojom se dičimo - ne bi li imalo smisla da je radimo od vlastitog kukuruza? Da se barem dio polja stavi u funkciju proizvodnje kukuruza i krumpira", predlaže jer misli da bi se tek tada takav proizvod mogao smatrati autohtonim.

Roditelji Vlaste Šestan imali su na Grobničkom polju njivu na kojoj im je i sama pomagala. Prisjeća se kako je plodna zemlja ovdje bila. "Tko kaže da ne bi opet moglo biti tako?", pita se.

Vodozaštitno područje

Ističe da se radi o vodozaštitnom području i da voda kroz Grobničko polje filtrira u Rječinu. "Mi imamo tu sreću da još uvijek pijemo vodu iz špine – zar da dozvolimo da nam to uzmu? Želimo da tako ostane, a ne da u novi centar idemo po vodu u plastičnim bocama“, dodaje.

Aleks Relja se nadovezuje na temu podzemnih voda dok se prisjeća kako mu je baka pričala da je nedaleko postojala rječica Umolica koja je nakon izgradnje ceste postala podzemna. Njemu u konobu, naime, ponekad nadire voda. Boji se da će se planiranom izgradnjom sve uništiti.

Kaže da se, kad padne velika kiša, na polju stvori jezero, ali ne jer ga napuni kišnica, već od izbijanja podzemnih voda na površinu. Svi su naučeni na to jezerce koje nastaje i nestaje, a najviše ga vole djeca - tu dolaze klizati zimi kada se zaledi.

Smatra da bi bilo mudrije uložiti u neke sadržaje za posjetitelje jer je cijeli prostor savršen za šetnju – ne samo polje, već se nastavlja šetnica kroz šumu koja vodi do Rječine. "Odavde do Rječine kroz šumu treba pola sata lagane šetnje", govori Relja.

Po njemu je ovo mjesto posebno takvo kakvo je jer se radi o očuvanoj prirodi.

Stanovnici opisuju kako se na polju u jesen nađe raznih vrsta gljiva, slijeću brojne ptice – često se vide rode, dođu i ždralovi, a lani je ovdje odmorio čak i ćelavi ibis, ugrožena vrsta.

"Nama su u nasljeđe ovu prirodu ostavili djedovi i pradjedovi, mi također želimo tu ljepotu ostaviti našoj djeci", ističe predstavnik inicijative. Na Grobničko polje često dolaze ljudi iz Rijeke, ali i udaljenijih mjesta da se opuste u šetnji, vožnji biciklom ili jednostavno uživanju u miru i tišini.

Smeće, buka, svjetlosno zagađenje..

Vlasta Šestan živi vrlo blizu planiranog trgovačkog centra. Naravno da nitko iz njene obitelji ne želi takav objekt "pod prozorom". A upravo prozori njihovih spavaćih soba su na strani gdje bi trebao izrasti novi centar. "Ja imam 65 godina i ako se ovo izgradi, nema mi mira pod stare dane", kaže.

Neku večer, dok su članovi obitelji sjedili na terasi, komentirali su kako je predivan mir i tišina u kojima mogu uživati dok ih miluje svježi povjetarac koji dolazi "s poja", a spušta se s okolnih brda. Teško im je povjerovati da bi uskoro mogli ostati bez tog užitka. "To bi bio grijeh", kazuje Vlasta.

Potpisivala se i peticija

Njima bi se ostvarenjem ove investicije život okrenuo naglavačke - od svjetlosnog zagađenja, buke, šušura i smeća koje raznosi bura. "Ovdje imamo jake udare bure i smeća od ambalaže i ostaloga će biti posvuda", ističe Marin. Navodi i problem neriješene infrastrukture.

Ljudi se javljaju sa svih strana Hrvatske i pitaju kako mogu potpisati peticiju. Vlasta im odgovara da postoji mogućnost online potpisa i usput hvali "mladost koja se digla na noge protiv devastacije prirode". Svi se boje da kad se jednom krene s betonizacijom, tome neće biti kraja.

Nije održana javna rasprava

Na sedam minuta od lokacije planiranog trgovačkog centra postoje četiri velika centra, stoga stanovnici smatraju da je ovdje dovoljno otvoriti manju trgovinu ili graditi veliku u nedalekoj poslovnoj zoni, a ne na Grobničkom polju.

Svi prisutni su se složili da je za takve projekte potrebna javna rasprava - koja nikada nije održana, kako navode.

"Ogroman kompleks na ovom mjestu bio bi kao "šaka u oko" na ulazu u općinu", smatra Velinka Fičor koja ne razumije da netko razmišlja o nagrđivanju predivne zelene površine koja je ostala netaknuta stoljećima. Smatra da bi ovdje bio primjereniji neki ekološki projekt.

Marinko ističe da je svakom Grobničanu Grobničko polje priraslo srcu, a nadaleko je poznato i po povijesnim događanjima pa bi i iz tog razloga bila velika šteta da se devastira.

Dio građana ipak podržava izgradnju zbog blizine, ali i veće ponude artikala. Ukupna površina planiranog objekta veća je od 1.000 četvornih metara, planira se više od 50 parkirnih mjesta, a trebale bi se urediti i zelene površine.


Fotoprilog


Tagovi

Grobničko polje Izgradnja trgovačkog centra Spasimo naše poje Marin Milčić Vodozaštitno područje


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slavonac u maslinama