Muke po Monitoringu: Umirovljenica lovila signal da dokaže da joj magarci pasu travu

Za Branku Obranović (65), umirovljenicu s područja Popovače, to je značilo izlazak na teren, traženje mobilnog signala i ponavljanje postupka fotografiranja kako bi dokazala da su njezine parcele uredne i da na njima pasu primorsko-dinarski magarci.

Njeno iskustvo otvara pitanje koliko je digitalni nadzor poljoprivrednih površina putem sustava Monitoringa prilagođen stvarnim uvjetima na terenu, osobito starijim poljoprivrednicima i onima narušenog zdravlja.

Nakon 20-ak pokušaja aplikacija je uspjela locirati, ali…

Branka kaže da nije primila e-mail obavijest o potrebi dostavljanja fotografija, iako u AGRONET-u ima uključenu opciju primanja obavijesti elektroničkom poštom. Za zadatak je saznala slučajno, pregledavajući sustav.

"S obzirom na svoje zdravstveno stanje i godine, hodala sam po zemljištu, lovila signal i pratila korake. Nakon 20-ak pokušaja uspjela me locirati, fotografirala sam, ali me aplikacija potom izbacila. Kako se nisam osjećala dobro, pozvala sam unuka u pomoć", priča nam Branka, koja se uz druge zdravstvene poteškoće liječi i od onkološke bolesti te ima dijabetes.

Kada je unuk stigao, utvrdili su da je i njegova parcela, udaljena manje od kilometra, također označena crvenom bojom. Zajedno su otišli provjeriti njezine dvije parcele.

"Na obje se nalaze primorsko-dinarski magarci koji pasu, pa košnja uopće nije potrebna i parcela je izuzetno uredna. Ipak, aplikacija nam je nudila samo opciju da uslikamo jednu fotografiju i odmah nas vodila na završetak zadatka, bez mogućnosti da priložimo tri fotografije kako je stajalo u uputama", opisuje Branka.

Dodatnu je nedoumicu izazvala i razlika u prikazu statusa parcela. Kako navodi, jedna se parcela u AGRONET-u prikazivala kao zelena, dok je na semaforu sustava Monitoringa bila označena plavom bojom.

Na sličnu temu javio nam se proteklog tjedna i još jedan korisnik potpora. Otišao je fotografirati vlastitu parcelu, kao dokaz da je pokošena, ali aplikacija taj dan nije ispravno radila. Nakon desetak dana je ponovo pokušao, kada je uspješno izvršio ‘zadatak’. "Dva puta sam izgubio po 4 sata i napravio 120 kilometara za tri fotografije, da bi dobio stotinjak eura potpore. Više me koštalo, nego ću dobiti novca", piše nam baranjski poljoprivrednik koji je želio ostati anoniman.

Što kažu u Agenciji za plaćanja?

Zbog pritužbi korisnice i prijavljenih poteškoća obratili smo se Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, tražeći pojašnjenje.

O istoj temi nedavno smo razgovarali i u podcastu Agrokluba s ravnateljem APPRRR, Nikolom Dolačkim.

Parcele u crvenom, a obrađene - hoće li biti prihvatljive za isplatu?

Na Brankine muke iz Agencije odgovaraju da se obavijesti o zadacima za geotagirane fotografije (GTF) ne šalju e-mailom, nego putem mobilne aplikacije AgroGTF i sustava AGRONET.

"Zahtjev za geotagiranu fotografiju dostavlja se putem AgroGTF mobilne aplikacije i putem AGRONET-a (modul Izravna plaćanja/Obavijesti). Ukoliko su korisniku na mobilnom uređaju omogućene obavijesti za AgroGTF aplikaciju, dobit će push obavijest pod uvjetom da ima instaliranu aplikaciju i da se prethodno prijavio. Obavijesti e-mailom i SMS-om slale su se kao opći podsjetnik za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti“, navode iz Agencije.

Na pritužbe da aplikacija nakon prve fotografije zaključuje zadatak, odgovaraju da je potrebno obratiti pozornost na ikonu plus (+).

"Poljoprivrednici imaju mogućnost dodavati više fotografija na znak plusa koji se nalazi s desne strane zelene ikone s kvačicom. Ukoliko ne primijete ikonu plusa i potvrde klikom na kvačicu, šalje se samo jedna fotografija. Ako pošalju samo jednu fotografiju, mogu se javiti Agenciji telefonom ili e-mailom kako bi im se zadatak vratio na doradu“, pojašnjavaju.

Je li mobilni signal nužan za fotografiranje?

Prema odgovoru Agencije, mobilni signal nije potreban za samo fotografiranje jer se lokacija određuje putem GPS satelita. Fotografije se mogu poslati naknadno, s područja na kojem je mobilni signal ili Wi-Fi stabilan.

Za starije korisnike i osobe slabijeg zdravlja iz APPRRR-a savjetuju da zatraže pomoć mlađih osoba od povjerenja koje im mogu pomoći pri fotografiranju.

Sustav Monitoringa prati poljoprivredne površine putem satelitskih snimaka Sentinel, a promatrano razdoblje, kako navode iz Agencije, obuhvaća razdoblje od 15. kolovoza prethodne do 1. listopada tekuće godine.

Ipak, satelitska detekcija ne može pouzdano prepoznati svaku poljoprivrednu aktivnost. Na rezultate mogu utjecati veličina parcela, raznolikost uzgoja, specifičnosti pojedinog područja i vremenske prilike.

"Budući da automatskom detekcijom nije moguće zabilježiti svaku poljoprivrednu aktivnost - bilo zbog malih parcela/površina, heterogenog uzgoja, specifičnosti područja ili smetnji u obliku oblaka, upozorenje na semaforu prikazuje se kao crveno, žuto ili plavo", objašnjavaju iz APPRRR-a.

Važno je naglasiti da se boja semafora ne mijenja automatski nakon slanja fotografija. One služe kao dodatni dokaz koji kontrolorima pomaže u procjeni stanja na parceli.

"Za crvene, žute i plave parcele Agencija provodi dodatnu provjeru (ekspertnu procjenu) putem satelitskih snimaka visoke rezolucije i dostavljenih GTF fotografija", navode.

Dodaju da je slanje fotografija dobrovoljno i bez sankcija ako su zatražene putem kartice "Evidencije". Međutim, kada je zahtjev dostavljen putem kartice "Zadaci", primjerice pri upisu u ARKOD ili tijekom ekspertne procjene, korisnik je dužan dostaviti fotografije u zadanom roku.

Digitalizacija ne smije biti dodatna prepreka

Odgovori Agencije pojašnjavaju kako je zamišljen rad aplikacije i na koji način korisnici mogu ispraviti pogreške pri slanju fotografija. No iskustvo Branke Obranović pokazuje da ono što se u uputama čini jednostavnim u praksi može biti znatno zahtjevnije.

Za poljoprivrednicu sa zdravstvenim poteškoćama, odlazak na parcelu, traženje signala i ponavljanje postupka nisu tek nekoliko klikova. To je fizički napor koji se mogao izbjeći jednostavnijim postupkom ili pravodobnom i jasnom obavijesti, na e-mail adresu kako je i zatražila od Agencije.

Pritom ostaje i pitanje koliko su digitalni alati prilagođeni malim gospodarstvima, čije se parcele i načini održavanja mogu razlikovati od onoga što satelitski sustavi mogu pouzdano prepoznati.

Dok Agencija korisnicima savjetuje da zatraže pomoć mlađih osoba, poljoprivrednici se i dalje moraju snalaziti između digitalnih upozorenja, rokova i stvarnog stanja na zemlji.

U međuvremenu, Branka još čeka svoj novac. Iako je avans isplaćen, njezina isplata, kako navodi, još nije stigla.

^{Fotografije: Arhiva Branke Obranović}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor