Mrkva je postala važnija od zelja

Neki ljudi radije jedu kruške nego jabuke, a mandarine su im važnije od kupusa. To je pitanje osobnog ukusa i nije neobično. Čudnovato je, međutim, kad o ukusima počne govoriti institucija poput Državnog zavoda za statistiku, te ocjenjivati koje je voće i povrće za nacionalno gospodarstvo važno, a koje nije.

Posljednjeg dana ožujka Zavod je objavio vedru vijest o prošlogodišnjoj prozvodnji povrća i voća. U pratećem je tekstu, kao najvažniju ocjenu, istaknuo da je prošle godine »ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća i voća povećana« u odnosu na 2009. godinu - što je jučer prenijela i državna novinska agencija.

Svoju optimističnu tvrdnju Zavod potkrepljuje podacima prema kojima je proizvodnja mrkve porasla 19 posto, dinje 6, salate 5, jabuka 14, oraha 20, mandarina 48 posto i tako redom. U drugom odlomku, pak, Zavod za statistiku primjećuje kako je »znatno smanjenje « u odnosu na 2009. zabilježeno u proizvodnji bijelog kupusa, koji je podbacio 45 posto. Rajčica je podbacila 10 posto, lubenice 52, paprika 48, dok je krušaka, bresaka i nektarina, primjerice, ubrano 12 posto manje nego prethodne godine.

Međutim, ti podaci o padu proizvodnje u drugom odlomku ostali su zasjenjeni vedrim vijestima iz prvog, jer se prema Državnom zavodu za statistiku, radi o manje važnim plodinama. Mrkva je - tako proizlazi iz tumačenja Državnog zavoda za statistiku - ipak važnija od zelja, a orasi, jabuke i mandarine u nacionalnom gospodarstvu imaju veću ulogu od rajčica i paprika, dok dinje imaju prednost nad lubenicama.

Da bi čitatelj tog statističkog priopćenja dobio cjelovitiju sliku o stanju u voćarstvu i povrtlarstvu tijekom prošle godine, trebaju mu ukupni podaci o proizvodnji svih tih kultura. Zavod je iznio pojedinačne podatke za 28 vrsta voća i povrća, ali nije ih zbrajao, niti je zbroj uspoređivao s prethodnom godinom. U tom grmu, očito, i leži zec.

Kalkulator, naime, nedvosmisleno pokazuje da je proizvodnja svih 28 promatranih plodina - važnih i nevažnih - u 2010. pala za oko 10 posto u odnosu na 2009. godinu. Njih je lani proizvedeno oko 496 tisuća tona, a godinu dana ranije 547 tisuća tona. Pritom, nije teško izračunati da je urod voća bio viši oko 12 posto, ali je povrće podbacilo više od 30 posto.

Brojevi o poljoprivrednoj proizvodnji očito nisu vedri. Uzgred, Zavod u istom priopćenju posebno ističe porast proizvodnje grožda za jedan posto, ali u jednom starijem priopćenju iznosi kako je, primjerice, krumpira izvađeno 36 posto manje.

Ne tvrdimo da Državni zavod za statistiku laže. Vjerujemo da su njegovi podaci zaista točni. No, problem je u interpretaciji tih podataka.

Zavod se trudi da javnost navede na pomisao kako je prošlogodišnja poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj napredovala, a prikriva podatke koji pokazuju da je zapravo nazadovala - tako što razlikuje »važnije« od »manje važnih« kultura. Očito, čitatelju ne preostaje drugo nego latiti se računala i uzdati se u se i svoje kljuse.

Ne tvrdimo da Zavod stalno šminka podatke koje prikuplja, jer ovdje je riječ samo o jednom slučaju. Međutim, ne bi bilo čudno ako Zavod nastavi uljepšavati hrvatsku zbilju. Građani su već treću godinu izloženi tmurnim podacima o gospodarskoj krizi u Hrvatskoj, a Vlada mora do kraja godine izaći na izbore. Najgori podaci dogodili su se zimus, kada je broj nezaposlenih skočio na 336 tisuća. Vlada je počela javno sumnjati u statističke podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na taj način pritiskati tu instituciju da ih uljepša. Ne bi bilo čudno ako se na Vladinoj meti našao i Državni zavod za statistiku.

Autor: Branko Podgornik

Foto: RGBStock.com