Mora biti efikasnije i s manje birokracije

Kako poljoprivredna politika Europske unije može biti efikasna i s manje birokracije? I kako može pomoći seljacima da proizvode visokokvalitetnu hranu po konkuretnim cijenama u vremenima krize? Gdje se tu naći i da se zadovolji kvalitetna proizvodnja hrane i da se pokriju troškovi proizvodnje i da uloženi poticaji donesu rezultate. Poticaj sam za sebe nikada nije značajan. Značajno je ono što on proizvede. Zemlje Unije na taj način osiguravaju svoju vlastitu proizvodnju hrane, zadržavaju ljude na ruralnim, planinskim i drugim za život ne privlačivim područjima. Osiguravaju često i svoje tradicionalne proizvodnje, a vrlo je važno da poticaji osiguravaju na taj način opstanak prehrambeno preradbene industrije. Šećerane, uljare, silosi, mlinovi, mesna industrija, ali i mnoge druge grane industrije opstaju samo zahvaljajući očuvanju poljoprivredne proizvodnje. Kod nas uvijek se nađu pametnjakovići koji postavljaju pitanja potrebe poticaja. To je ulaganje države u svoje. Kao što država gradi ceste, ne iz razloga da se ljudi voze kvalitetno i sigurno, već da osigura protok života, ljudi, robe. Tako su u biti i poticaji svojevrsne ceste osiguranja opstojnosti jedne zemlje i ljudi u njoj. Ako imamo svoju proizvodnju šećerne repe, od toga žive i sjemenari i proizvođači zaštitnih sredstava, rade ljudi u pogonima za proizvodnju šećera, te brojna konditorska industrija.

Poljoprivreda će i u idućem financijskom razdoblju biti najveća stavka u europskom proračunu. Pričalo se o izravnim poticajima za poljoprivrednike, reguliranju tržišta, ruralnom razvoju i financijskim posljedicama prijedloga reforme zajedničke poljoprivredne politike u Uniji. Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek pozvao je sudionike da djeluju odgovorno u reformi «jedne od najstarijih politika Europske unije», za koju će se utrošiti 37 posto proračunskog novca u razdoblju od 2014. do 2020.

Europski zastupnici i ministri «moraju pronaći rješenja koje će biti uravnotežena između svih poljoprivrednika u 27 zemalja članica, bilo da se radi o malim ili velikim farmama, centralno smještenim farmama ili onima koje se nalaze na periferiji, kako bi nova politika mogla odgovoriti na nove izazove i kako bi ju prihvatili građani EU-a», naglašava isti taj Buzek. Snažna i konkuretna poljoprivreda na međunarodnoj sceni je «jedan od elemenata koji će nas izvući iz trenutne krize», poručuju u Europskoj uniji.

Zbog nesigurnog okruženja poljoprivrednici danas su širom svijeta suočeni s pojačanim pritiskom oko pitanja sigurnosti opskrbe hrane i ekstremnih oscilacija cijena. «Zbog toga je prioritetno farmerima ponuditi sredstva i instrumente kojima će se moći nositi s novim izazovima», ističe Alen Legović u Deutzhe Welle osvrčući se na stavove Paolo de Castra, talijanskog socijaldemokratskog zastupnika u Europskom parlamentu. On je istakao da će predložene mjere držati proizvodnju na niskoj razini, umjesto da ju promoviraju. «Postojeće mjere nisu dovoljne za izazak iz krize», kaže Legović i dodaje da je Europski parlament najavio da će upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi osigurao da nova poljoprivredna politika se nosi s novim izazovima.

Reforma poljoprivredne politike EU-a veliki je izazov i za očekivanja farmera, proizvođača i građana. Dok su se mnogi ministri i zastupnici složili da povećavanje potpora za mlade poljoprivrednike i ulaganja u istraživanja idu u pravom pravcu, mnogi parlamentarci sumnjaju da će ovako sastavljen prijedlog imati i pravog učinka.

Mnogi europski zastupnici strahuju da će prijedlog u sadašnjem obliku samo izazvati još više birokracije, ali mnogi su i mišljenja poput Njemaca kako «pojednostavljena agrarna politika treba biti srž reforme». «Zajednička poljoprivredna politika mora biti poštenija i efikasnija», stav je svih. Prijedlog reforme agrara sadrži i jedinstveno plaćanje poticaja po hektaru do 2019. godine, a to je naišlo na velike kritike. Nekoliko ministara iz baltičkih zemalja ukazali su da takva odluka donosi vrlo spore promjene s ciljem smanjivanja razlika između zemalja članica. Takav sustav može nanio veliku štetu i teroritorijalne nejednakosti. Planove za smanjenje izravih plaćanja za farmere odbacili su neki ministri. Mnogi sudionici odbacili su i Komisijin prijedlog za ukidanje kvota za šećer već 2015. godine, a pojedini ministri zatražili su odgodu ukidanja do 2020. Na koncu ipak nitko nije odbacio temeljne predložene mjere, a rasprava se vodila oko poboljšanja sadržaja.

Autor: Damir Rukovanjski, dipl.ing.agr.