Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kraljevina Nizozemska
  • 24.10.2017. 16:30

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Koja je tajna Nizozemaca?

Foto: Vladimir Miloš
  • 2.661
  • 271
  • 0

Iako je nešto manja od Hrvatske, Nizozemska ima četiri puta više stanovnika. Također, BDP po glavi stanovnika je i do pet puta veći. Iako je ne bismo mogli opisati kao turističku Zemlju, nizozemski turizam doprinosi gospodarstvu sa više od 15 milijarde dolara. Dok hrvatski turistički sektor ostvaruje prihode oko 10 milijarde godišnje.

Posebno treba istaknuti poljoprivredno - prehrambeni sektor, koji je jedan od sinonima nizozemske privrede. U 2016. godini izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda dosegao je vrijednost od gotovo 94 milijarde eura. Drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Ulaganjem u istraživanja i inovacije to su i uspjeli.

Iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje

Kako bi se bolje razumijela organizacija poljoprivrednog sektora u toj državi potrebno je sagledati prošlost. Još početkom prošlog stoljeća nizozemski poljodjelci su prelazili iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje s jednom odnosno najviše dvije djelatnosti. Otvaraju se prve zadruge u sektoru mljekarstva, te u proizvodnji i distribuciji cvijeća. Uvode se nove tehnologije. Već početkom 20 - tih godina istog stoljeća, započinju programi okrupnjivanja zemljišta. Otvaraju se prve zimske specijalizirane škole za edukaciju poljoprivrednika.

Tada su već koristili prve uređaje za strojnu mužnju. Pored svega ujedno se vodi i borba protiv razarajućih poplava. Posebnim meliorativnim zahvatima uspjeli su obraniti Zemlju od nemilosrdnog Sjevernog mora. U to vrijeme započinje izgradnja poldera u cilju povećanja proizvodnje hrane, za tada brzo rastuće stanovništvo.

Odnos ukupne količine proizvodnje mlijeka i ukupnog broja krava

U drugoj polovici 20. stoljeća, Europa se intenzivno oporavlja od Drugog svijetskog rata. Zelenom revolucijom, uporaba sintetičkih gnojiva, pesticida i teške mehanizacije postaje svakodnevnica. Zbog humidne klime, nizozemski stručnjaci rade na tehnologiji pravljenja silaže i sjenaže. Poljoprivreda se sve više specijalizira. Podjela između stočarstva i ratarstva. Inovacije u zaštičenim prostorima. Godine 1957. ugovorom iz Rima, Nizozemska je ušla na zajedničko tržište tadašnje Europske ekonomske zajednice. Agrarna politika se vodi zatvorenim krugom edukacija-istraživanje-savjetovanje.

Sredinom sedamdesetih, Nizozemsku pogađa ekonomska kriza, kamatne stope preko 12% u poljoprivredi. Poučeni iskustvom osnivaju novi bankovni sustav, agrobanke. To je pridonijelo većim ostvarenim investicijama u sektoru agrarstva. Početkom osamdesetih dolazi do hiper - proizvodnje, dolazi do "planina" maslaca i mesa, te "jezera" mlijeka. Uvodi se mliječna kvota. Orijentacija na nova tržišta. Selidba proizvodnje u manje razvijene zemlje (proizvodnja cvijeća).

Održivi model proizvodnje hrane

U nadolazećim godinama sve veći problem predstavlja utjecaj poljoprivrede na okoliš. Implementira se održiva praksa. Manje pesticida i sintetičkih gnojiva, manje fosilne energije. Devedesetih godina gotovo da i nema proizvodnje sijena. Primjenjuje se praksa pravljenja silaže i sjenaže te napasivanje. Pronalazak robota za mužnju krava i primjena u praksi. Povećanje prinosa i automatizacija u hortikulturi. Drastično smanjivanje broja ratarskih gospodarstava. Praksa "strojnih prstenova" i plaćanje usluga u poljoprivredi postaje svakodnevnica. Financiranje se uglavnom vrši preko agrobanaka uz povoljne kamatne stope.

Početkom novog milenija, nizozemski poljoprivrednici postaju sve više upravitelji, poduzetnici, investitori i čuvari ruralnih područja. S rastom moći supermarketa, poljoprivreda se komercijalizirala. U kontekstu utjecaja poljoprivrede na okoliš, uvode se posebne mjere i direktive, nitratna direktiva.

Tijekom posljednjih 10 godina govori se o uvođenju i fosforne direktive. Ukidanjem mlječnih kvota u 2015. godini ponovno dolazi do hiper - produkcije mlijeka. Stoga agrarna politika kroz razne mjere i programe stimulira smanjenje proizvodnje, a ujedno i ne napuštanje ruralnih sredina. Jedna od mjera je izvoz proizvoda i znanja. U cijelom poljoprivrednom sektoru dolazi do limita resursa, kao što su odgovarajuće zemljište i radna snaga. Moć potrošača utječe na proizvodnju. Nizozemci traže sve više lokalnu organsku hranu, što predstavlja novi izazov za agrarni sektor.

Nizozemska bi nam mogla i morala biti primjer

Strateški cilj nizozemske poljoprivredne politike nisu više samo visoki prinosi, nego i trajno održiv model proizvodnje hrane.

Mnogi izazovi su bili pred nizozemskim poljoprivrednicima. Ako se sagleda razvoj poljoprivrede unazad jedno stoljeće, može se zaključiti da je tamo uvijek postojala veza: poljoprivrednik - istraživač/znanstvenik - akademska zajednica - agrarna politika - savjetnik - poljoprivrednik.

Foto: Vladimir Miloš


Tagovi

Nizozemska Poljoprivreda Održiva proizvodnja


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]