Na uvoz voća i povrća trošimo vrijednost cijele proizvodnje pšenice i kukuruza ili polovice ukupnih poticaja za poljoprivredu
Hrvatska godišnje uveze voća i povrća u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi kuna. Uvidom u statističke podatke uvoza jednostavnim se izračunom dođe do zastrašujućeg podatka da preko državne granice svake godine uđu 12.053 šlepera napunjena voćem i povrćem.
Kako je svaki šleper dug oko 30 metara, to znači da bi svi kamioni kojima se uvozi voće i povrće mogli zauzeti 361 kilometar hrvatskih autocesta, što je udaljenost od, primjerice, Samobora do Iloka. Daljnjim izračunom dođe se i do podatka da svaki stanovnik tako pojede 23,8 kilograma uvoznog povrća te 37,8 kilograma voća.
Kada se povede priča o uvozu voća i povrća, u nadležnome ministarstvu rado naglase kako treba vidjeti što u uvozu čini roba koju Hrvatska ne proizvodi. Iako su dijelom u pravu jer, primjerice, uvoz banana čini oko trećine uvoza voća, to ipak nije opravdanje i za uvoz voća i povrća koje bi se uz bolju poljoprivrednu politiku moglo proizvoditi i u Hrvatskoj. Iako najveće količine stižu iz Europe, na popisu zemalja iz kojih voće i povrće dolazi u naše trgovine nalaze se i brojne egzotične destinacije. Radi se o manjim količinima, no statistika ih bilježi pa tako uvozimo i grožđe iz Namibije, Sudana ili Zambije, orahe iz Bolivije i Kirgistana te lješnjake iz Azerbajdžana.
Grah, osim iz Kine iz koje stižu najveće količine (više od milijun kilograma), dolazi čak iz Etiopije i Kirgistana.
Poljoprivredni stručnjak Stipan Bilić ističe da je uvoz voća i povrća u tim količinama bacanje nacionalnog dohotka. Uvoz je gotovo jednak vrijednosti proizvodnje pšenice i kukuruza oko kojega se svake godine vode borbe za cijenu i država uvijek intervenira, a to govori o lošoj poljoprivrednoj politici.
Autor: Miroslav Kuskunović
Izvori
Tagovi
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
