Limitiranje poljoprivrednih poticaja neprihvatljivo

Prema inicijalnoj analizi Hrvatskoj nije prihvatljiv prijedlog Europske komisije da se stave gornje granice na izravna plaćanja za poljoprivrednike jer su mnogi hrvatski proizvođači jako mnogo investirali u prilagodbu standardima EU-a i opterećeni dugoročnim kreditima.

Takvo je stajalište na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica EU-a iznijela zamjenica hrvatskog ministra poljoprivrede Snježana Španjol koja je na sastanku u četvrtak i petak u Luxembourgu sudjelovala kao promatrač.

"Teško da to u ovom trenutku možemo podržati jer je dio farmi i tvrtki jako puno investirao u prilagodbu standardima EU-a i stoga su financijski optrećeni dugoročnim kreditima", rekla je za Hinu Španjol, dodajući da to pokazuju prve analize u odnosu na prijedlog Europske komisije za reformu Zajedničke poljoprivredne politike za sljedeće višegodišnje proračunsko razdobolje 2014-2020.

Europska komisija je predložila da se u predstojećem razdoblju postave gornje granice poticaja koje poljoprivrednici mogu dobiti u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Od 150.000 eura poticaja pa na dalje, poticaji bi se postupno smanjivali, a gornja granica bila bi 300.000 eura godišnje.

Ministri poljoprivrede i ribarstva na dvodnevnom sastanku u Luxembourgu razgovarali su, u okviru reforme Zajedničke poljoprivredne politike, o prijedlozima promjena vezanim uz izravna plaćanja, o definiciji poljoprivredne djelatnosti i aktivnog farmera i potrebi da se jasnije definiraju ti pojmovi te o "plafoniranju" poticaja.

Što se tiče ribarstva, razgovaralo se o regionalizaciji ribarske politike EU-a, to jest da se različito tretira ribarstvo na Mediteranu i na Baltiku, jer su specifični po načinu lova, ribolovnim alatima, ribljim vrstama itd. Hrvatska podržava taj prijedlog.