• Leško
  • 07.01.2020. 13:30

Leško: Inovativni sustav na prskalicama omogućit će uštedu SZB i zaštitu zemljišta

Sustavom strojnog vida se smanjuje utrošak zaštitnih sredstava, a posebno se to vidi kod rednih kultura. Poseban izazov predstavlja vrijeme reagiranja na pojavu opasnosti od bolesti i nametnika te u ovom slučaju povećana efikasnost u procesu prskanja dolazi do izražaja. Provjerite o čemu se radi.

Foto: Leško
  • 1.317
  • 87
  • 0

U hali 8A na CroAgru - sajmu poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na Zagrebačkom velesajmu, predstavnici tvrtke Leško, Mirko Leško i tvrtke Novamina Davor Linarić održali su predavanje o sustavu strojnog vida (NDVI kamere) za selektivno prskanje odnosno prezentirali su razvoj prskalice s dva inovativna sustava: sustavom strojnog vida i sustavom miješanja i doziranja sredstava (direct injection).

Leško je istaknuo da su sustav doziranja i miješanja praškastih i granuliranih materijala razvili u zadnje dvije godine, nakon razgovora s poljoprivrednicima, slušajući njihova iskustva. Sve su češći slučajevi kad se zajedno priprema nekoliko različitih sredstava i tu imamo mnoge kombinacije. Dodao je da glavni spremnik sadrži čistu vodu, a u posebnim spremnicima se nalaze tekući i granulasti agensi. Na taj način se također smanjuje mogućnost degradacije kemijskih preparata koji gube svoju učinkovitost ukoliko duže vrijeme stoje otopljeni u vodi, što su potvrdili i stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

O čemu se zapravo radi?

Selektivno prskanje putem strojnog vida

Kako se moglo čuti, sad slijedi dodatnih šest mjeseci testiranja sustava na različitim poljoprivrednim kulturama, a određena testiranja će se napraviti i u suradnji sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta i direktno na poljima poljoprivrednika. Cilj testiranja je dodatno utvrditi sve ono što je već testirano u zadnjih godinu dana i nadograditi sustav sa specifičnim zahtjevima koje određene kulture zahtijevaju. Naime, globalni problem kod zaštite bilja je da se prska cjelokupna površina, što u pravilu znači tamo gdje treba i tamo gdje ne treba. Zato postoje kamere koje razlikuju korov od biljke te putem strojnog vida apliciraju sredstva tamo gdje je to potrebno. Sustav je efikasan i u vidu prskanja protiv bolesti i nametnika, ali i u prihrani gdje se folijarna gnojiva puno efikasnije apliciraju tamo gdje želimo i ne moramo prskati cjelokupnu površinu. Već samim time je omogućena velika ušteda. Osim toga, trošimo previše sredstava za zaštitu bilja što je suprotno regulativi zaštite okoliša.

Linarić je istaknuo automatski sustav pripreme pesticida i herbicida, odnosno praškastih i granuliranih materijala, tzv. direktnim miješanjem, a kamerama se odlučuje što i kako prskati. Poznato je da se, ovisno o vremenskim prilikama i vrsti kulture, u Europi ide u polje i po 20 puta (kod nas ipak nešto manje). Kontrolom svake mlaznice posebno (razmak između mlaznica je 30 cm) izbjegava se puno "praznog hoda".

Dakle, sustavom strojnog vida se smanjuje utrošak zaštitnih sredstava, a posebno se to vidi kod rednih kultura (šećerna repa, krumpir i sl.). Poseban izazov predstavlja vrijeme reagiranja na pojavu opasnosti od bolesti i nametnika te u ovom slučaju povećana efikasnost u procesu prskanja dolazi do izražaja.

Vegetacijski indeks za svako prskanje

Na štandu tvrtke Leško moglo se vidjeti puno poljoprivredne mehanizacije kao što je prskalica od 3.000 litara koja ima 18 metara radni zahvat. Izloženi model je bio prikazan kao prototip sa sustavom strojnog vida koji uključuju posebne elektromagnetske ventile na svakoj mlaznici te sustavom miješanja i doziranja. Sukladno zahtjevima proizvođača zaštitnih sredstava i folijarnih gnojiva, oni se u određenim omjerima doziraju i miješaju na način da se spuštaju u zaseban spremnik (mješalište) s ciljem da se to dobro otope te se nakon toga šalju u "buffer" spremnik od 50 litara. Nakon toga posebna pumpa u točnim omjerima uzima čistu vodu iz glavnog spremnika i otopinu iz "buffer" spremnika te potom šalje prema mlaznicama. 

Linarić je istaknuo važnost vegetacijskih indeksa koji su već sada top tema u svijetu, a svakako će postati jedan od važnih alata u poljoprivredi. Leško dodaje da pomoću tih indeksa imamo izuzetno važan dijagnostički alat koji nam u realnom vremenu daje točan uvid u stanje našeg usjeva i omogućava nam preciznu dijagnozu i na temelju toga točnu preskripciju kako tretirati usjev (koja sredstva, omjeri i sl.) da bi dobili optimalne rezultate i visok prinos. Upravo pomoću NDVI kamera možemo dobiti informacije kao što je razina klorofila koja je u korelaciji sa zdravljem biljke. NDVI indeks nije nešto novo, cijelo desetljeće se koristi u razne svrhe. Prednost je što se snima površina i biljku s niske distance (cca. 1-1,5 m visine) te se tako može računalnom obrađivati doslovno svaku biljku zasebno za razliku od dronova i satelita koji snimaju s visoke distance te daju generalnu sliku nekog područja ili regije.

dc
Računalom se može obrađivati doslovno svaka biljka

Leško ističe da je u prvoj fazi bilo potrebno napraviti i mehaničku optimizaciju prskalice te su u zadnje dvije godine napravili jako puno izmjena i nadogradnji kako bi mogli kasnije implementirati sustav strojnog vida i dodatno sustav miješanja i doziranja. Jedna od glavnih ideja u razvoju je bila da ova dva sustava mogu u budućnosti implementirati ne samo na njihove nove strojeve nego i na postojeće proizvedene od 2017. godine. U fazi komercijalizacije će također biti moguće sustave implementirati i na strojeve drugih proizvođača prskalica.

Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj ovog projekta i komercijalizaciju koja je predviđena u drugoj polovici 2020. godine. Leško najavljuje nekoliko događaja tijekom proljeća kojima će dodatno približiti ovu tehnologiju svima koji su zainteresirani te se nadaju da će prve koristi imati poljoprivrednici na hrvatskim poljima.

Za više informacija, obratite se tvrtki Leško na jedan od niže navedenih kontakata.


Fotoprilog


Tagovi

NDVI indeks Precizna dijagnoza Leško Prskalica Tretiranje usjeva Sustav strojnog vida Novamina Spremnik


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.


Partner