Lastin rep i prugasto jedarce - ugroženi leptiri sličnog izgleda

Leptiri su izuzetno osjetljiva bića koja vrlo brzo reagiraju na nepovoljne promjene u ekosustavu. Pripadaju skupini kukaca (Insecta) i jedinstveni su među kukcima jer su im svi dijelovi tijela prekriveni tisućama sitnih ljuski. Uloga leptira u prirodi je višestruka jer u svim svojim razvojnim stadijima doprinose ravnoteži ekoloških sustava time što jedu, oprašuju i bivaju pojedeni.

Lastin rep (Papilio machaon L., naslovna fotografija) i prugasto jedarce (Iphiclides podalirius L.) su lako zamjetljivi danji leptiri koji pripadaju porodici lastinrepci (Papilionidae). Na prvi pogled su vrlo slični zbog osnovne žute boje i raspona krila do 8 cm. Na prednjim krilima lastin rep ima crne pjege, crna rebra i crni rub, a na stražnjim krilima crvene pjege u obliku oka koje su obrubljene plavkastim rubom te kratki repić. Leptir prugasto jedarce na prednjim krilima ima poprečne crne pruge, a na stražnjim krilima uz unutrašnji rub crvenu pjegu u obliku oka dok uz vanjski rub ima plave pjege u obliku polumjeseca.

Ženke oba leptira obično pojedinačno liježu jajašca na gornju stranu listova roda šljiva (Prunus), na trnini (Prunus spinosa), oskoruši (Sorbus domestica), crnoj bazgi (Sambucus nigra) i glogu (Crataegus). Jajašca su žućkastozelena, sitna, okrugla i glatke površine.

Gusjenice lastinog repa su duge oko 4 cm, zelene s crnim pojasevima i crvenim točkama dok su gusjenice prugastog jedarca u početku tamne, a kasnije postanu zelene sa svijetlim leđnim prugama. Može ih se naći od svibnja do rujna.  Kad se gusjenica osjeti ugroženom i uznemirenom tada iz čeonih dijelova na glavi izvlači žlijezde s jakim mirisom mošusa. Zimuje u stadiju kukuljice koja je pasanica, ljeti zelene, a zimi smeđe boje.

Zbog svoje rijetkosti ovi leptiri se smatraju ugroženim vrstama te su i zakonom zaštićeni u Europi. Iako su neke vlasti upozoravale na status “ranjiv“ još se uvijek ne nalaze na crvenoj listi ugroženih vrsta.

Autorica: Katarina Šostarec, mag. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr