Kvaliteta sjemena: Pola rasta prinosa dolazi od genetike, a Europa zaostaje u inovacijama?

Kvalitetno sjeme polazišna je točka svake dobre žetve – ali i temelj globalne prehrambene sigurnosti. Način na koji svijet surađuje oko njegova razvoja, kretanja i regulacije danas izravno utječe na poljoprivrednike, tržišta i opskrbu hranom.

A pritisci nikada nisu bili veći. Geopolitičke napetosti, klimatski ekstremi, poremećaji u trgovini i rastuća prehrambena nesigurnost snažno mijenjaju globalno sjemenarstvo. Istodobno, napredak u oplemenjivanju bilja, umjetnoj inteligenciji i digitalnim alatima otvara potpuno nove mogućnosti proizvodnje. Sjemenarski sektor tako se našao na prekretnici – između velikih prilika i još većih odgovornosti.

Upravo su to bile ključne teme Svjetskog kongresa sjemenarstva (ISF), koji je u Lisabonu okupio vodeće ljude industrije, donositelje politika i znanstvenike iz cijelog svijeta.

ISF (eng. International Seed Federation) je nevladina i neprofitna organizacija, kojoj je cilj osigurati dostupnost kvalitetnog sjemena, poticati inovacije i uspostaviti pravila međunarodne trgovine.

Tema ovogodišnjeg kongresa "Zajedničkim djelovanjem do otpornije budućnosti“ jasno poručuje: nijedna država ili tvrtka ne može sama odgovoriti na izazove današnjice.

Tijekom trodnevnih panel rasprava govorilo se o budućnosti globalne trgovine sjemenom, inovacijama u oplemenjivanju bilja i uređivanju genoma (eng. gene editing), očuvanju biljnih genetskih resursa te sudjelovanju obiteljskih gospodarstava u sjemenskim sustavima.

Ilegalno sjeme: Tihi rizik za proizvodnju

Jedan od najozbiljnijih problema o kojem se raspravljalo su ilegalne prakse u sjemenarstvu. Procjene iznesene na kongresu pokazuju da u nekim zemljama i do 50 posto sjemena na tržištu dolazi iz nelegalnih izvora.

Riječ je o krivotvorenom sjemenu, lažnom deklariranju, krađi zaštićenih sorti i kršenju prava intelektualnog vlasništva. Posljedice ne snosi samo industrija – najveći rizik je na strani poljoprivrednika. Takvo sjeme često ne daje očekivane prinose, a može biti i izvor bolesti zbog izostanka sanitarnih kontrola.

Drugim riječima, korištenje ilegalnog sjemena izravno ugrožava proizvodnju, prihode i dugoročnu održivost poljoprivrede. Rješenje se vidi u jačanju zakonodavstva i učinkovitijoj provedbi na terenu.

Polovica rasta prinosa dolazi zbog genetike

Globalno tržište sjemena danas vrijedi oko 90 milijardi dolara, a godišnje se izveze više od 7 milijuna tona sjemena diljem svijeta.

Privatni sektor pritom ima sve veću ulogu – provodi čak 52 posto istraživanja u biljnoj proizvodnji. U razvoj ulaže između 15 i 30 posto prihoda, više nego bilo koji drugi segment poljoprivrede.

Rezultati su vidljivi pa tako čak 50 posto povećanja prinosa posljednjih desetljeća dolazi upravo od poboljšanih sorti. Prema podacima USDA, zahvaljujući višim prinosima "pošteđeno" je čak 1,76 milijardi hektara zemljišta, što pokazuje koliko genetika doprinosi učinkovitijem korištenju resursa.

Napredak u genetici i genomici bilja doprinosi većoj proizvodnji, otpornosti na štetnike i sušu te optimalnom korištenju prirodnih resursa poput tla i vode. Time se smanjuju gubici koji često utječu na prehrambenu sigurnost.

Nova generacija oplemenjivanja

Posebnu pažnju privlače nove genomske tehnike (NGT), koje omogućuju preciznije i brže stvaranje biljnih sorti. Takve biljke mogu biti otpornije na bolesti, sušu i klimatske stresove, uz smanjenu potrebu za zaštitnim sredstvima i boljim nutritivnim svojstvima.

Ove inovacije otvaraju vrata i manjim te srednjim poduzećima, koja mogu razvijati sorte prilagođene specifičnim lokalnim uvjetima.

Prvi proizvodi već su na tržištu – poput rajčice s visokim udjelom GABA (gama-aminomaslačna kiselina koja se u Japanu koristi kao funkcionalni sastojak u hrani, zbog regulacije krvnog tlaka I povezanosti s opuštanjem). U SAD-u se proizvodi sojino ulje bogato oleinskom kiselinom.

No, njihov daljnji razvoj ovisi o regulativi. Primjena ovih tehnologija uvelike ovisi o regulatornim okvirima, koji se razlikuju od zemlje do zemlje. Danas 32 zemlje imaju definirana pravila: neke NGT tretiraju kao GMO uz pojednostavljene procedure, dok ih druge izuzimaju iz GMO zakonodavstva ako ne sadrže strani DNK.

Inovacije ili zaostajanje

Iz Svjetske federacije sjemenara (ISF) ističu kako je ključno postići međunarodnu usklađenost kako bi se osigurala pravna sigurnost i spriječili poremećaji u trgovini.

„Znamo koliko je ova tema osjetljiva, ali ključno je da na farme dolaze sigurne i kvalitetne sorte bez ikakvog rizika“, poručio je Michael Keller, predsjednik ISF-a, naglasivši kako globalno jedinstvena pravila nisu realna. Jednostavno ne postoji globalno tijelo koje bi moglo reći: “Evo, ovako je i gotovo.”

Dodaje kako nije Europa ta koja predvodi raspravu o uređivanju genoma, za razliku od GMO-a gdje je stroga regulacija značajno usporila razvoj. Primjer Argentine pokazuje kako uređivanje genoma nije rezervirano za velike korporacije.

"Većinu prijava podnose javni oplemenjivački instituti i male tvrtke“, ističe Keller, dodajući kako bi regulativa trebala pratiti principe konvencionalnog oplemenjivanja. Upozorava i na globalnu konkurenciju: "U Kini bilježimo stalni rast primjene ovih tehnologija. Europa mora paziti da ne zaostane, jer govorimo o budućnosti inovacija.“

Trenutno je u svijetu registrirano više od 977 prijava za uređivanje gena na više od 50 kultura – i to ne samo iz velikih kompanija, već i iz javnih institucija i manjih tvrtki.

Hrana za rastuću populaciju

Na važnost novih tehnologija ukazuju iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

"Moramo gledati širu sliku – milijune gladnih ljudi i rastući problem pothranjenosti. Ako želimo nahraniti svijet, moramo biti otvoreni prema inovacijama, uz odgovarajuće kontrole sigurnosti“ kazao je Anup Jagwani, globalni direktor za poljoprivredu WTO-a.

Ističe kako je upravo regulativni teret jedan od razloga zašto su GMO tehnologije često preskupe, dok uređivanje genoma nudi pristupačniji i brži alternativni put.

Predsjednik portugalskog udruženja sjemenara Anselme, Pedro Pereira Dias, povlači paralelu s drugim sektorima: "Kao što svi žele nove tehnologije u telefonima i automobilima, tako ih trebamo i u sjemenu.“

U europskom kontekstu, pozitivan signal dolazi iz nedavnog usvajanja stajališta Vijeća EU o novim genomskim tehnikama, što predstavlja važan korak prema konačnoj regulaciji.

Stručnjaci se slažu da je ključ u regulaciji koja se temelji na znanosti i procjeni rizika, a ne na političkim pritiscima. Jer, kako poručuju iz sektora, inovacije u oplemenjivanju bilja više nisu pitanje izbora, nego potrebe.

U Svjetskoj feredraciji sjemenara pozdravljaju regulatorni napredak diljem Europe, Velike Britanije i Švicarske, uključujući formalno usvajanje stajališta Vijeća o Uredbi o novim genomskim tehnikama od strane država članica EU-a, čime se potvrđuje kompromis postignut u trijalogu s Europskim parlamentom prošlog prosinca. Smatraju da to predstavlja važnu prekretnicu prema konačnom usvajanju u Europskom parlamentu.

Ključno je težiti usklađenoj regulativi na regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se osigurala pravna sigurnost, potaknule inovacije i izbjegli nepotrebni poremećaji u trgovini, smatraju u ISF.

Globalna trgovina: Nevidljiva infrastruktura hrane

Sjeme je temelj globalnog prehrambenog sustava, a njegov put od laboratorija do polja traje godinama i prelazi kontinente. Razvoj jedne sorte može trajati i do osam godina, nakon čega slijede dodatne faze proizvodnje i distribucije – često u različitim državama.

Zato stručnjaci upozoravaju da ograničavanje proizvodnje sjemena unutar nacionalnih granica može dovesti do nestašica i poremećaja na tržištu. Diversifikacija proizvodnje ključna je za otpornost sustava, posebno u uvjetima klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih događaja.

Iz ISF-a poručuju kako je otvorena međunarodna trgovina sjemenom nužna za stabilnu opskrbu hranom i daljnji razvoj poljoprivrede.

Omogućavanje globalne proizvodnje sjemena ključno je za jačanje prehrambene sigurnosti, poticanje inovacija i osiguravanje da poljoprivrednici diljem svijeta imaju pouzdan pristup raznolikom i visokokvalitetnom sjemenu.