Kukuruz gori, stočari tuširaju krave!

Gotovo dvotjedne tropske vrućine ne jenjavaju; živa u termometru u Đakovštini se već danima ne spušta ispod 35 Celzijevih, po poljima i povrtnjacima sve su vidljivije posljedice, a i stočari posežu za rješenjima kako da od nesnosnih vrućina zaštite stoku, ali i svoju proizvodnju, konkretno mlijeka. Dok padaju zadnji otkosi pšenice, a dobro opremljeni kombajneri žanju s upaljenim “klimama” u kabinama, ratari upozoravaju da druge kulture - kukuruz, soja... - doslovce gore.
- Ima narodna poslovica: “Ako žetva ne nakisne, nema kukuruza” - opisuje trenutačno stanje na njivama predsjednik HPK Matija Brlošić. Kaže, za kukuruz su u pitanju “doslovno sekunde”.
- Posrijedi je osjetljiva faza, biljka ide u zametak. Ni soja nije postigla svoju visinu, u cvatnji joj treba vlaga - kaže Brlošić.

Velike vrućine zabrinjavaju i povrtlare, lubeničare..., koji promatraju kako im urod pati pod tropskim vrućinama, usprkos svoj vodi, crpkama, folijama...
- Temperature se ne spuštaju, a u povrtalrstvu je sve više od 30, 32, a kamoli 38 stupnjeva Celzijevih, smrt. Kupusnjače, zadnji ciklus, nisu se mogle spasiti; sprženi su im “srce” i listovi.

Rane sorte su mekane, već imaju opekline. Paprika je jedva živa, jer ne može usvajati hranjivo, odbacuje cvat, plodovi su deformirani. Veliki je upitnik što će biti s cvjetačom, s ranim sortama lubenica i dinja - i one već imaju opekline, a iznutra su skuhane. Distributeri neće uzimati robu koja ima bijele “fleke” po kori - zdvaja predsjednik Zajednice hrvatskih udruga povrtlara Miroslav Filipović. Svježine nema ni noću, a velika sparina u zraku neizbježno nosi bolesti.
- Ako se uskoro ne spuste temperature, imat ćemo izuzetno lošu godinu, za povrtlare treću lošu godinu zaredom - kaže Filipović.

Dok na đakovačkoj Ergeli problem vrućina rješavaju češćom promjenom vode u valovima, na Ivandvoru uvijek ima vjetra, a konji sami znaju gdje je hladovina i idu ondje, vlasnici farma krava poput Tomice Tremboša iz Piškorevaca, u čijoj je staji 80 grla, morali su posegnuti za konkretnim, tehničkim rješenjima.
- Kravama smo osigurali ventilaciju i - sustav tuširanja, s 20-ak tuševa, pa ide “maglica” po njima i osvježava ih. Bilo je tu i malo improvizacije, no bitno da stoci nije vruće i da se vrućine ne odražavaju na proizvodnju mlijeka. Jer, u protivnom, ona može pasti i do 50 posto - kaže Tremboš.

Tuširanjem krava i ventilacijom zaustavio je primijećeni pad u dnevnoj proizvodnji mlijeka od približno 150 litara, nakon čega je zadržao dnevni prosjek od 2.000 litara.

Autor: Suzana ŽUPAN

Foto: RGBStock.com