Pitamo vas u anketi - zašto ostavljamo otpad u prirodi. Je li u pitanju nemar, preskup odvoz do prvog zelenog otoka ili jednostavno neznanje
Proljeće je vrijeme čišćenja kuća, podruma, tavana, građevinskih radova nakon čega ostaju velike količine otpada - od različitog smeća, preko kuhinjskih aparata, automobilskih guma do keramičkih pločica i obične šute.
Oni nerijetko završe na poljskim putevima, kanalima, uz šumarke ili u samim šumama, rijekama, jezerima. Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu.
Prema procijenjenim podacima koje je objavila platforma Statista za 2022. godinu, Rumunjska ima najveći broj divljih deponija, 13.427, slijedi ju Slovačka s 10.546 te Albanija s 9.046. Na četvrtom je mjestu Mađarska (4.107), petom Rusija (2.864) dok je Hrvatska na šestom mjestu (2.459). Susjedna Bosna i Hercegovina prema ovim podacima ima 334 odlagališta, a Srbija 184.
Sudjelujte u našoj anketi na ovom linku
Najveći problem predstavlja upravo građevinski otpad, a kako nam kaže Helena Traub iz udruge Žmergo, kada bi svaki prijevoznik takvog otpada koje građani angažiraju imao evidenciju o ulazu i izlazu količina, taj bi problem bio minimiziran. "Ljudi koji nas zovu na Zeleni telefon, kažu kako često puta sumnjaju da njihov otpad za čiji prijevoz i odlaganja plate određenu naknadu, ne bude pravilno zbrinut."
Otkriva i još jedan problem, a taj je da vlasnici privatnih čestica za određenu naknadu dopuštaju odlaganje otpada na svom zemljištu ili pak otpadom zatrpavaju udoline. "A nitko se ne želi baviti privatnim vlasništvom. No, to se tiče svog okoliša jer kod prve kiše zagađenje odlazi u zemlju i vodu, plastika kod prvog vjetra leti na sve strane", upozorava uz komentar kako imamo dobre zakone koji se, kako to već kod nas biva - ne provode.
No, ovaj problem imaju i u ostatku Europe. U Sloveniji, primjerice, unatoč stalnim upozorenjima zaštitara prirode i mjerama inspekcijskih službi, ljudi i dalje odlažu otpad u prirodu. Nakon epidemije koronavirusa situacija se dodatno pogoršala, kažu u nadležnim inspekcijskim službama, o čemu su proljetos izvještavali njihovi mediji.
U drugim je zemljama, poput Njemačke, situacija možda bolja jer su i kazne vrlo visoke. Primjerice, u Bavarskoj kazna za bačenu kutiju cigareta, papirnati rupčić ili koru banane iznosi 20 eura. Ostavite li pseći izmet, to će vas koštati 150 eura, a u Kölnu se za ostavljanje hrpe smeća plaća između 45 i 400 eura. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji morate izdvojiti 100 eura za odbačene kuhinjske aparate ili limenke pića. A za pravne osobe kazne idu do 100.000 eura. Naravno, morate biti uhvaćeni na djelu.
No, u mnogim EU članicama postoji drugi veliki problem koji je tema sama za sebe. Njihov otpad često puta ilegalno završava u drugim zemljama. Tako je proljetos Greenpeace objavio vijest o otkriću kako je miješani plastični otapd iz Austrije završio na divljem odlagalištu u Poljskoj. Riječ je trgovini plastičnim otpadom koji je postao unosan posao, na štetu zemalja u kojima završi.
Zbog ovakvih slučajeva Europska komisija za studeni planira prijedlog nove uredbe EU o trgovanju otpadom.
Zašto ostavljamo otpad u prirodi pitanje je koje vam postavljamo i u našoj anketi ispod teksta. Pitanje je to koje bi trebalo mučiti svakog ponaosob. Jer, nije riječ samo o neredu kojega pravimo na našim putevima, poljima, šumama, rijekama.
Riječ je o ozbiljnoj i realnoj opasnosti za našu životnu sredinu - vodu koju pijemu, hranu koju jedemo i zrak kojega udišemo. Napravimo sve da do toga ne dođe.
Tagovi
Autorica
Kad ne ide cestom, ide zrakom: Žičarom prevezao traktor do gospodarstva
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Ruski dronovi pale ukrajinska polja: Izgorjelo najmanje 15.000 hektara pšenice
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
Glas struke: Zašto nema pomaka u komasaciji poljoprivrednog zemljišta i što treba učiniti?
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Ivan Penava ulazi u Vladu, moguća nova smjena na čelu Ministarstva poljoprivrede?
Pipunić: Zajedno ćemo razvijati kompaniju, investirati i širiti poslovanje u svim segmentima
Njemačka: U požaru izgorjelo 250 svinja, još 300 naknadno eutanazirano
Teško ozlijeđen 63-godišnjak u prevrtanju traktora
U 90. godini preminuo Simon Groot, velikan sjemenarstva
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
Stana Nikolić
prije 2 godine
Ljudi su prije sve iskoristili, nije ni bilo smeća a danas šta god da kupiš napraviš smeće. Ii opet bace u prirodu, pored toliki kanti i odvoza. Sramota
SASA FRANIC
prije 2 godine
stoka. treba postavljati kamere i ako ga se uhvati provno natjerat da sve poupi, onda kazna i jos zatvor
Damir Senjan
prije 2 godine
Ovo pitanje bi trebalo pitati mog novog susjeda što doselio iz ZG. Čovjek kupi kuču vikendom dođe tu, doveze punu prikolicu svega i svačega i baca u privatnu šumu pored moga zemljišta. A ja budala mu svaki put naiđem kad nabrzaka baca. Za nas vrijede zelene, žute, plave kante a najvjerovatnije ne pozna boje. Praktičnije mu u šumu. Nemi dan doteglio traktorske gume i ajde da ih otkotrljamo u šumu.