Kuda ću sa šutom ili kramom iz podruma? U kanal, šumu, rijeku

Proljeće je vrijeme čišćenja kuća, podruma, tavana, građevinskih radova nakon čega ostaju velike količine otpada - od različitog smeća, preko kuhinjskih aparata, automobilskih guma do keramičkih pločica i obične šute. 

Oni nerijetko završe na poljskim putevima, kanalima, uz šumarke ili u samim šumama, rijekama, jezerima. Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. 

Tko ima najveći broj divljih deponija?

Prema procijenjenim podacima koje je objavila platforma Statista za 2022. godinu, Rumunjska ima najveći broj divljih deponija, 13.427, slijedi ju Slovačka s 10.546 te Albanija s 9.046. Na četvrtom je mjestu Mađarska (4.107), petom Rusija (2.864) dok je Hrvatska na šestom mjestu (2.459). Susjedna Bosna i Hercegovina prema ovim podacima ima 334 odlagališta, a Srbija 184.

Sudjelujte u našoj anketi na ovom linku 

Najveći problem predstavlja upravo građevinski otpad, a kako nam kaže Helena Traub iz udruge Žmergo, kada bi svaki prijevoznik takvog otpada koje građani angažiraju imao evidenciju o ulazu i izlazu količina, taj bi problem bio minimiziran. "Ljudi koji nas zovu na Zeleni telefon, kažu kako često puta sumnjaju da njihov otpad za čiji prijevoz i odlaganja plate određenu naknadu, ne bude pravilno zbrinut."  

Odlaganje na privatnom zemljištu

Otkriva i još jedan problem, a taj je da vlasnici privatnih čestica za određenu naknadu dopuštaju odlaganje otpada na svom zemljištu ili pak otpadom zatrpavaju udoline. "A nitko se ne želi baviti privatnim vlasništvom. No, to se tiče svog okoliša jer kod prve kiše zagađenje odlazi u zemlju i vodu, plastika kod prvog vjetra leti na sve strane", upozorava uz komentar kako imamo dobre zakone koji se, kako to već kod nas biva - ne provode. 

No, ovaj problem imaju i u ostatku Europe. U Sloveniji, primjerice, unatoč stalnim upozorenjima zaštitara prirode i mjerama inspekcijskih službi, ljudi i dalje odlažu otpad u prirodu. Nakon epidemije koronavirusa situacija se dodatno pogoršala, kažu u nadležnim inspekcijskim službama, o čemu su proljetos izvještavali njihovi mediji. 

Velike kazne u Njemačkoj - ako vas uhvate

U drugim je zemljama, poput Njemačke, situacija možda bolja jer su i kazne vrlo visoke. Primjerice, u Bavarskoj kazna za bačenu kutiju cigareta, papirnati rupčić ili koru banane iznosi 20 eura. Ostavite li pseći izmet, to će vas koštati 150 eura, a u Kölnu se za ostavljanje hrpe smeća plaća između 45 i 400 eura. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji morate izdvojiti 100 eura za odbačene kuhinjske aparate ili limenke pića. A za pravne osobe kazne idu do 100.000 eura. Naravno, morate biti uhvaćeni na djelu. 

No, u mnogim EU članicama postoji drugi veliki problem koji je tema sama za sebe. Njihov otpad često puta ilegalno završava u drugim zemljama. Tako je proljetos Greenpeace objavio vijest o otkriću kako je miješani plastični otapd iz Austrije završio na divljem odlagalištu u Poljskoj. Riječ je trgovini plastičnim otpadom koji je postao unosan posao, na štetu zemalja u kojima završi. 

Zbog ovakvih slučajeva Europska komisija za studeni planira prijedlog nove uredbe EU o trgovanju otpadom.

Sudjelujte u našoj anketi

Zašto ostavljamo otpad u prirodi pitanje je koje vam postavljamo i u našoj anketi ispod teksta. Pitanje je to koje bi trebalo mučiti svakog ponaosob. Jer, nije riječ samo o neredu kojega pravimo na našim putevima, poljima, šumama, rijekama.

Riječ je o ozbiljnoj i realnoj opasnosti za našu životnu sredinu - vodu koju pijemu, hranu koju jedemo i zrak kojega udišemo. Napravimo sve da do toga ne dođe.