Križni put od pšenice do kruha

"Zašto bi pšenicu plaćao 1,38 kuna kada mi Mađari brašno dovoze po cijeni 1,8 kuna za kilogram", kratko je uzvratio vlasnik Čakovečkih mlinova Stjepan Varga za Poslovni.hr, na upit koja je cijena pšenice danas u Hrvatskoj realna. Činjenično stanje proizvodnje pšenice u Hrvatskoj se može svesti na tu rečenicu.

Kako su poljoprivrednici za najvažniju krušaricu traktorima pokušavali izboriti cijenu skuplju za tri lipe od one iz prošlogodišnjeg uroda, iako pšenica iz ovoljetne žetve po kakvoći zrna nije navodno bila ni do koljena lanjskoj, svi otkupljivači izjasnili su se da ne namjeravaju otkupljivati pšenicu po cijeni većoj od 1,05 kuna jer je - previsoka.

To je za 23% niža otkupna cijena pšenice u odnosu na isti period prošle godine. Cijenu pšenice srušio je, ne samo rekordan urod na svjetskoj razini, veći za čak devet milijuna tona u odnosu na lanjski, već i procjene da će i berba kukuruza ove jeseni biti iznadprosječna.

Pšenica s hrvatskih polja ove godine uglavnom ne prelazi 11,5 posto proteina. Klimatski nepovoljna godina smanjila je i prinose. U prosjeku su iznosili oko 4,5 tona po hektaru. Uz tako mali prinos i slabu kakvoću zrna, ratari su doista ove godine bili na gubitku.

Sve je jasno. Da bi se ostvarila zadovoljavajuća otkupna cijena pšenice, kvaliteta pšenice mora biti iznadprosječna. Prinosi su preniski, a pitanje je isplativosti proizvodnje pšenice sa prinosima ispod 8 tona/ha.

Pale su i cijene brašna

Posljedično, snizile su se i cijene mlinskih proizvoda, osobito brašna. Prosječna cijena brašna tip 550 - glatko, u kolovozu 2013. bila je 17,93% manja nego prošle godine, u prosjeku 2,06 kn/kg, dok je prosječna cijena brašna tip 850 bila čak 19,75% niža nego u istom razdoblju lani, a iznosila je 1,95 kn/kg. Cijena brašna tip 550 - oštro, bila je u kolovozu 2013. za 7,61% manja nego prošle godine, što u prosjeku iznosi 3,28 kn/kg.

Trenutno je teško prognozirati što se može očekivati nakon ove klimatske, ali još više i ekonomske suše. Jedno je sigurno, sve ovo skupa za građane neće puno značiti, odnosno kako je najavljeno, daljnji pad cijena finalnih proizvoda u trgovačkim lancima mogli bi osjetiti tek za pola godine, ako i onda.

Tko gubi dobitak, dobija gubitak

I tako su otkupljivači 100 kg pšenice platili samo 105 kn. Od 100 kg pšenice, ovisno o njenoj kvaliteti, njenom preradom dobije se cca 55 kg bijelog brašna, 17 kg crnog brašna, 25 kg mekinja, 1 kg otpada i 2 kg tip 400 brašna. Dakle, kada izuzmemo mekinje i otpad, od 100 kg žita, ovisno o kvaliteti, ostaje 74 kg upotrebljivog brašna od kojeg se može dobiti cca 148 kg kruha - čija cijena se vjerojatno neće mijenjati, prema dogovoru pekara. Tko tu najviše zarađuje, procijenite sami.

100kg pšenice = 105kn
74kg brašna = cca 180kn
148kg kruha = cca 962kn

Jedno je sigurno, poljoprivrednici zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda bilježe minuse, dok trgovački lanci u međuvremenu, višim cijenama, ubiru ekstraprofite. Oni poljoprivredni proizvođači koji imaju prostore za skladištenje pšenice, po svim procjenama, najbolje će proći, jer u zimskim mjesecima kada pšenice nema nigdje, moći će zasigurno postići veću cijenu.

Napomena
Ovi podaci su isključivo informativnog karaktera, i treba ih uzeti s rezervom s obzirom na različite cijene različitih tipova brašna, ovisno radi li se o crnom ili bijelom brašnu, odnosno bijelom ili integralnom kruhu. Podatke koristite na vlastitu odgovornost, a za eventualne štete nastale korištenjem ovih informacija ne odgovaramo.

Foto: RGBStock.com