Kriza i štednja smanjile ponudu poslova za sezonce u poljoprivredi

Iako branje šparoga u Njemačkoj ili pak poslovi u turizmu duž jadranske obale slove kao perjanica sezonskih poslova, poznato je kako se do povremene plaće može doći i u Slavoniji - na poljoprivrednim poslovima. Dobrim dijelom ovi poslovi su bili prilika i za srednjoškolce koji su mogli radeći dvadesetak dana zaraditi dovoljno za ljetovanje. No, budući da je od ove godine za djecu mlađu od 18 godina obavezan liječnički pregled, koji košta tristotinjak kuna, poslodavci se zbog rezanja troškova odriču njihovih usluga.

Drugi su pak, poput, osječkog Poljoprivrednog instituta, zbog recesije, smanjili proizvodne površine. U toj su tvrtki površine pod sjemenskom proizvodnjom kukuruza smanjili za 30 do 40 posto te za isti postotak i broj sezonske radne snage. Godišnje su zapošljavali i do 240 sezonaca, a ove će ih godine biti 60 do 80 manje.

Grupa Žito sa sjedištem u Osijeku svake godine angažira značajan broj sezonskih radnika koji rade u ratarskoj, ali i dijelom u stočarskoj proizvodnji.
- Što se tiče ratarskog dijela poslovanja, sam broj sezonskih izvršitelja je ovisan o samoj strukturi sjetve, dakle površinama kojima su zasijane pojedine kulture, jer se sezonski radnici prije svega angažiraju na poslovima oko šećerne repe i sjemenskog kukuruza, a iskustveno se radi o stotinjak izvršitelja - izvijestio je Ilija Nedić, član Uprave Žita. Navodi kako je u stočarskom dijelu poslovanja sezonska radna snaga najvećim dijelom angažirana na poslovima pripreme hrane, tako da se u ljetnim mjesecima angažira 30-ak sezonaca.

U okviru Kraš centra Osijek na površini od 120 hektara organizirana je rasadničarska, voćarska i ratarska proizvodnja u kojoj također aktivno sudjeluju sezonci. “Za potrebe poslovanja u našem voćnjaku imamo 12 stalnih sezonaca koji su na platnom popisu od ožujka do kraja godine. Njima se u proljeće i jesen u poslovima uređenja voćnjaka, odnosno u lipnju za berbe višanja, na dva do tri tjedna zna pridružiti još 20-ak studenata”, kaže Petar Turalija, direktor Kraševa centra Osijek.

Prema nekim izvorima, i u zemljama Europske unije privremeno zapošljavanje bilježi drastičan pad. U Španjolskoj taj pad iznosi 13, a u Francuskoj 10 posto.

Kako je nedavno objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, žene čine 66 posto radne snage u sezonskom zapošljavanju u Hrvatskoj, i to najviše u zanimanjima za koja nije potrebna visoka kvalifikacija. Perspektive za zapošljavanje ove su godine loše, premda se mogu očekivati dobri rezultati u sezonskom zapošljavanju u turizmu, trgovini i prometu. Međutim, sezonsko zapošljavanje u najboljim godinama povuče 25 tisuća nezaposlenih, što neće biti dovoljno da se u odsutnosti novih poslova u drugim sektorima bitno smanji nezaposlenost.

Dobar primjer iz Lovasa

Vapimo za radnom snagom

Dok na osječkom području ima manje posla za sezonce, u srijemskoj općini Lovas muku muče s nalaženjem sezonske radne snage. U Poljoprivrednoj zadruzi Lovas i poduzeću Arator, od ukupnog broja radnika gotovo je polovina angažirana na određeno vrijeme, odnosno na tzv. sezonskim poslovima. “Dok smo se bavili isključivo ratarskom proizvodnjom, nije nam trebalo više radnika, no kad smo počeli dizati nasade vinograda pojavila se potreba za angažiranjem dodatne radne snage. Doista nam se vrlo često događa da ne možemo naći sezonce, baš kao što je to i nedavno bio slučaj kada smo neke poslove u vinogradima zbog loših vremenskih prilika morali žurno obaviti”, potvrdio je Adam Rendulić, direktor Aratora. (M.Obrenović)

Autor: Dario KUŠTRO