Krajnje vrijeme za spas braniteljskih agro zadruga

Povodom Dana osječkih branitelja na Trgu Ante Starčevića u Osijeku je održan Sajam zadruge hrvatskih branitelja već šestu godinu zaredom. Imali smo priliku razgovarati sa predstavnicima tri braniteljske zadruge, upraviteljem zadruge Slavonska bistrica Ivicom Batorijem, upraviteljem braniteljske zadruge Terra Vita Tomislavom Glavotom i jednim od osnivatelja zadruge Jakovom Dragom Papićem.

Događa se da proizvodi i propadnu

Braniteljska zadruga Slavonska bistrica iz Levanjske Varoši je registrirana prije šest godina sa namjerom bavljenja proizvodnjom voća i proizvoda od voća na 3 i pol hektra, a u planu im je zasaditi 1 ha oraha ili lješnjaka.

"Ima nas 10 zadrugara koji su većinom branitelji Domovinskog rata. Redovito posjećujemo sajmove diljem Hrvatske gdje izlažemo svoje proizvode. Prioritetno nam je bila proizvodnja konzumne šljive i krenuli smo sa 1 ha, a kasnije smo posadili 2 ha oraha od kojih očekujemo da će ove godine uroditi 1 ha. Ako se šljiva ne uspije prodati onda od nje radimo likere i rakije, jer nemamo gdje skladištiti, a događa se da proizvodi i propadnu", kaže Ivica Batori.

Otkupna stanica za zadrugare

"Jedan od problema zadruge je taj što je plasman robe dosta nezgodan i nemamo tu sigurnost. Predlagali smo u više navrata da to probamo riješiti s ministarstvom branitelja i ono poduzima korake kako bi riješili plasman robe. Trenutno trgovačke otkupne kuće ne žele s nama ni razgovarati, a skladišta od Agrokora u Donjem Miholjcu imaju premale kapacitete i vrlo su niske otkupne cijene. Naš prijedlog je bio i radimo na njemu da se pokuša riješiti otkupna stanica. U Osječko-baranjskoj županiji ima nas puno zadruga koje se bave proizvodnjom voća i povrća tako da bi jedan otkupni centar odnosno jedna hladnjača bila zadovoljavajuća i to ne samo nama nego i za druge OPG-ove.

Zajedno u ratu, zajedno u zadruzi

Nama je bilo najvažnije da smo se mi kao branitelji koji su u mirovini ili su razvojačeni skupili te da imamo neku određenu zanimaciju, jer smo relativno mladi morali otići u mirovine. Neki su i invalidi. Da ne budemo na ulici ili u kafićima, to je nama radna terapija i toga se držimo. Danas smo ovdje povodom Dana branitelja Osijeka i upravo nas trojica koji smo zajedno bili u postrojbi i još smo članovi iste Zadruge danas smo donijeli oko 100 kg marelica, a zasada šljive još nisu zrele i nema ih puno ove godine. Imamo volju i želju raditi, ali ključan je problem taj otkup i kada dođe proizvod vi jednostavno stanete pred zid i ne znate gdje ćete s njime."

Cilj je prije svega radna terapija, ali da se usput nešto i zaradi

U županiji je održan i okrugli stol gdje su župan Ivan Anušić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i državna tajnica u ministarstvu branitelja Nevenka Benić raspravljali upravo o tome kako i na koji način poboljšati uvjete braniteljima da zadruge i dalje opstanu, jer dolazi do njihovog gašenja pošto.

"Nemaju kuda sa proizvodom i prave sami sebi gubitke i to na neki način moramo riješiti. Cilj je prije svega radna terapija, ali da se usput nešto i zaradi te plasira na tržište. Proizvode uspijemo plasirati na tržicama i sajmovima u Dalmaciji, Zagrebu te u Osijeku redovito, a za trgovačke centre smo premali jer nismo dovoljno ujedinjeni. Da imamo otkupni centar bili bi ujedinjeni i uspjeli bi tu robu plasirati na jedno mjesto i onda bi trgovački centri poput Bille i Kauflanda mogli kupovati od nas, a da ne pričamo o izvozu. Za Rusiju trebaju šljive, ali gdje ih uskladištiti da se to šleperima odvozi. Hladnjača bi riješila problem.

Ušli u ekološku proizvodnju

Imamo zajedničku mehanizaciju traktor, malčer i frezu i atomizer za prskanje voća. Ušli smo u ekološku proizvodnju i koristimo samo dozvoljena ekološka sredstva koja su propisana na stranici Ministarstva i šumarstva te imamo zimsko prskanje koje je dozvoljeno. Iz naroda koristimo i koprivu, a ona je jako dobra, iako su pripreme malo zahtjevne, jer se kopriva mora nabrati i moramo je ostaviti da odstoji u vodi 7 do 8 dana te može biti u svrhu gnojidbe, ali i za tretiranje protiv nametnika. Ne smije u vodi biti više od 24 h do 48 h.

Manji su urodi, ali su i kvalitetniji. U ekološkoj proizvodnji morate djelovati preventivno. Prinosi ove godine su dobri za marelicu i biti će 1.500 do 2.000 kg, ali što se tiče šljive loša je situacija, jer je godina bila katastrofalna u doba cvatnje su bile jako niske temperature i nisu se zametnuli plodovi. Znaju jabuke napadati osice koje bocnu plod kada je u fazi zametanja, i kad plod počne zrijati bude ucrvan, no i to rješavamo pomoću ekološkog sredstva", kaže Batori.

Zadruga branitelja Jakov ima tradicionalne proizvode na bazi svinjskog mesa

"Zadruga branitelja Jakov je osnovana prije nešto više od pet godina i nas je 10 u zadruzi od čega nas je sedam branitelja, a osnovali smo je Jakov i ja. Proizvodi su dio tradicije i baziramo ih na bazi svinjskog mesa, a to su slavonski kulen, kulenova seka, kobasica. Danas smo ovdje jer smo pripadnici 160 i 106 brigade i pošto je danas Dan osječkih branitelja mi se osjećamo pozvano da dođemo te da prezentiramo naše proizvode i počastimo ljude. Proizvode najviše prodajemo po sajmovima, a najviše prodajemo na kućnom pragu zato jer je ovo što mi radimo proizvod seoskog dvorišta i imamo svoje kupce te smo se bazirali na maloj količini vrhunskog proizvoda", kaže Drago Papić.

Otkupljuju od lokalnih poljoprivrednika

"Proizvodi su 100% domaći i bez ikakvih umjetnih dodataka i aditiva. Mi bi se istaknuli po iskustvu u proizvodnji i organizatori smo udruge Donjogradski kobasičari i organiziramo već 15 godina Donjogradsku kobasijadu, a ja sam i u ocjenjivačkom sudu", priča Drago.

"Proizvode skladištimo na nekoliko mjesta, a i sušiona nam je sa sjedištem u Osijeku, a životinje otkupljujemo od slavonskog seljaka, a uslužno klanje i pregled obavljamo u klaonici u Cerni i Babinoj gredi. Ljudi vole jesti sve naše proizvode, a najviše kulenovu seku. Svima je ovo dodatni izvor prihoda te smo ili zaposleni ili u mirovini. U godini se preradi i do nekoliko tona mesa."

Braniteljska zadruga Terra Vita se bavi proizvodnjom voća, povrća i meda

Upravitelj braniteljske zadruge Terra Vita Tomislav Glavota iz Aljamaša nam je rekao o njihovoj zadruzi. "Naša zadruga od 2010. kada je registrirana bavi poljoprivrednom proizvodnjom voća i povrća i pčelarstvom. Sa pojedinačnom proizvodnjom nismo dovoljno konkurentni na tržištu, a da bi bili morali bi imati količinu i kontinuiranu isporuku i određenu kvalitetu koju sigurno imamo. Većina naših zadruga proizvodi poljoprivredne proizvode bez uporabe pesticida ili sa vrlo malom uporabom pesticida i to su domaći i zdravi proizvodi. Baziramo se većinom po listi poznanstava ili osobnoj listi kupaca i na zelenoj tržnici grada Osijeka i to je ono što mi u ovome trenutku možemo.

Trenutno radimo na tome da se povežemo strateški po vrstama proizvodnje

Trenutno radimo na tome da nas se poveže strateški po vrstama proizvodnje i da se okrupnimo da budemo konkurentniji i radi se na tome da državna poduzeća kao što su bolnice, domovi i slično uzimaju proizvode od nas po ministrovom sistemu koji je nekoliko puta ponovio na TV-u: "danas ubrano sutra na stolu".

To je ono što mogu hrvatski proizvođači dati. I ne može netko iz Nizozemske nešto ubrati da sutradan bude na stolu. U tom smislu se nadamo da će se građani osvijestiti i shvatiti da rajčica ako je proizvedena ekološki ne može biti savršenog oblika, boje i slično.

Svi se kunemo u eko proizvodnju, a kada se mašimo novčanika..

Svi se kunemo u eko proizvodnju i u zdravlje, a kada dođe do toga da se mašimo novčanika umiremo u ljepoti proizvoda, a ne u njegovoj kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti. Mi poslujemo manje-više uspješno iako je zadnjih godina manje uspješno, jer imamo nekoliko branitelja koji boluju od karcinoma tako da se borimo sa životom i za život.

Rad nas podiže i mene osobno te bi inače bio u četiri zida u stanu, a vojnik sam sa pet godina odsluženog rata i oko 15 godina službe te sam naučio uvijek biti u pokretu. Ljepše se družite sa onima koji rade nešto korisno i doprinose društvu nego se odati porocima i ako ćete birati hoće li sjesti u kafić i nešto piti i raditi, normalno da ćete nešto raditi makar to i ne doprinosi neku materijalnu korist, ali je neko moralno zadovoljstvo. Da proizvedemo samo za svoje obitelji mi smo napravili jedan dobar potez i podigli smo kvalitetu života vlastite obitelji te znamo što jedemo i trošimo i utrošili smo vrijeme u nešto korisno."