Studija Europskoga parlamenta o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU pokazala je kako je prisutan fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Europe.
Europska komisija protekloga je tjedna na poticaj zastupnika u Europskom parlamentu iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj donijela smjernice za pomoć državama članicama pri zaštiti prodaje poljoprivrednoga zemljišta od prekomjerne špekulacije cijenama i koncentracije vlasništva. Naime, Europski parlament je u ožujku ove godine uputio zahtjev Europskoj komisiji za uspostavu jasnih i sveobuhvatnih kriterija za reguliranje trgovine poljoprivrednim zemljištem kako bi se osigurala jednaka pravila u skladu s europskim zakonodavstvom.
Studija Europskoga parlamenta o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU pokazala je kako je prisutan fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Europe.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir napominje kako pitanje poljoprivrede i raspolaganja zemljištem nije samo pitanje konkurentnosti i pitanje gospodarstva. "Nacionalne politike moraju se zauzeti za rješavanje ovoga pitanja jer su neke Vlade namjerno pogodovale velikima, a na štetu malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a jedan od najaktualnijih primjera je i slučaj Agrokor“, rekla je Petir.
Petir smatra da prilikom kupovine ili zakupa poljoprivrednog zemljišta prioritet moraju imati OPG-ovi jer je to preduvjet kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja.
Komisija u svojim smjernicama napominje da države članice imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi očuvale poljoprivrednu zajednicu i promicale održivu poljoprivredu, no to treba biti u skladu sa zakonodavstvom EU, osobito onim koji se odnosi na pravila o slobodnom kretanju kapitala.
Smjernice su u skladu s praksom Suda Europske unije pri čemu je pitanje regulacije prodaje zemljišta u nadležnosti država članica. Prema pojašnjenju toga Suda, određena ograničenja prihvatljiva su pod određenim uvjetima: prethodna odobrenja nacionalnih tijela za stjecanje zemljišta; ograničenja veličine zemljišta koja se stječe; prava prvenstva koja određenim kategorijama kupaca omogućuju kupnju poljoprivrednog zemljišta prije nego što ih se proda drugima, intervencija države u cijene. Kupci koji uživaju ta prava mogu uključivati poljoprivrednike, susjede, suvlasnike i državu.
Međutim, zakonodavstvo EU ne dopušta diskriminatorna ograničenja poput općih uvjeta stanovanja u određenoj državi kao preduvjet za stjecanje vlasništva nad zemljištem. Jednako su tako nezakonita i ograničenja na nerazmjerna prekogranična ulaganja. Na temelju sudske prakse naročito je nesrazmjerno zabranjivati tvrtkama kupnju, kao i zahtjevati bavljenje poljoprivredom kao preduvjet za kupnju.
Prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je koji možemo koristiti do 2020. godine. Poljoprivredno je zemljište rijetka i posebna imovina koja zaslužuje posebnu zaštitu te su stoga neke države članice nametnule ograničenja za njegovu kupnju. U svibnju 2016. Europska komisija je od Bugarske, Mađarske, Latvije, Litve i Slovačke zatražila usklađivanje propisa s europskima jer su odredbe njihovih zakona koje su ograničavale pojedince ili tvrtke pri kupovini zemljišta smatrane diskriminatornima.
Foto: Bigstockphoto/dolgachov
Tagovi
Autorica
Ivan Klasnić
prije 8 godina
Često slušam i čitam izjave gospođe Petir, osobito kako je postala europarlamentarka ,i kada ne bih znao iz koje je stranke potekla vjerojatno bi od mene dobila prolaznu ocjenu za svoje zalaganje u EU parlamentu.Međutim dobro se sjećam 2000. godine ,koalicije SDP-HSS ,kada je njezinom ,Tomčićevom, Pankretićevom politikom hrvatski seljak pao na koljena (osim onih njima podobnih) i pada sve niže i niže.Samo da podsjetim te godine poticaj nam je isplaćen u iznosu od 50%,donešeni su zakoni tko ima manje od 3 hektara zemlje i 3 krave nema pravo na poticaj.Stranačke kolege iz Hss smišljeno su osnivale seljačke udruge ,hrvatski seljački savez na čelu s današnjim tajkunima i prevarantima Pankretićem i Grivčićem koji su već tada smišljali plan kako od Čobankovića dobiti koncesiju na 30-50 godina državne zemlje (oko 1000 hektara) što im je na posljetku i uspjelo.Njih i njima sličnih iz HSS-a (a ima ih dosta ) ne boli glava kakav će se sada donjeti zakon o raspolaganju s državnom zemljom , pošto se on ne odnosi na koncesionare,nego za nas jadnike koji smo u to vrijeme dobivali potvrde na godinu dana , a poslije ugovore na 5 godina koji su nam istekli ili ističu ove godine.Još je žalosnije i to što ta gospoda plaćaju (a možda u to vrijeme vladavine HSS-a i nisu plaćali zakup) zakup 300-500 kuna po h. a mi od 500-1000 kuna,a neki i više.I da skratim HSS svojom ucijenjivačkom politikom prema koalicijskim partnerima koji su tada bili na vlasti uništili su selo i hrvatskog seljaka.Osobno bih im zabranio da izgovaraju i poistovjećuju se s ČASNIM IMENOM I DJELIMA STJEPANA RADIĆA.A gospođi Petir bi rekao -KAKO SIJEŠ TAKO I ŽANJEŠ.Pametnom dosta!
slobodan rajić
prije 8 godina
Zar im je za ovakav zaključak trebala "studija"? Zanima me šta će biti sa zemljištem koje je Gazda dobio po prioritetnoj dugogodišnjoj koncesiji u Belju, Vupiku, PIK Vinkovci ...., Da li će se ti ugovori produžiti sa novim budućim vlasnicima ili će se poslušati ova "studija".