Kraj ilegalnih odlagališta? Zbog uništavanja okoliša sada i do 10 godina zatvora

Oni koji namjerno naštete okolišu, sada bi mogli završiti i u zatvoru.

U državama članicama EU, time i u Hrvatskoj, jučer je, 21. svibnja stupila na snagu Direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

Ista nalaže državama da kriminaliziraju namjerne akte koji štete okolišu, uključujući u nekim slučajevima i one koji su počinjeni barem iz krajnje nepažnje.

Koja (ne)djela se kažnjavaju?

Ta djela, kako stoji u Direktivi, uključuju:

• onečišćenje: namjerno ili vjerojatno uzrokovanje štete ili smrti kroz | ispuštanje, emisiju ili uvođenje količine materijala ili tvari, energije ili ionizirajućeg zračenja u zrak, tlo ili vodu;
• stavljanja na tržište proizvoda koji uzrokuje znatnu štetu za okoliš;
• kaznena djela povezana s kemikalijama: proizvodnja, stavljanje na tržište ili stavljanje na raspolaganje na tržištu, izvoz ili uporaba tvari, a što dovodi do ozbiljnih učinaka na okoliš i zdravlje;
• kršenje zakona proizvodnjom, uporabom, skladištenjem, uvozom ili izvozom žive, živinih spojeva, smjesa i proizvoda kojima je dodana živa;
• nezakonito izvršenje projekata: izvršenje projekata u smislu direktive o procjeni učinaka na okoliš ako se takvo postupanje provodi bez odobrenja i uzrokuje ili je vjerojatno da će uzrokovati znatnu štetu za okoliš;
• nezakonito gospodarenje otpadom i nezakonito otpremanje otpada: nezakonito prikupljanje, prijevoz ili obrada otpada, uključujući opasni otpad, nadzor nad takvim postupcima i kontrole lokacija zbrinjavanja, uz nezakonito otpremanje otpada;
• nezakonito recikliranje brodova i onečišćenje s brodova: kršenje obveze recikliranja u postrojenjima za recikliranje otpada koja su navedena na Europskom popisu i za ispuštanje onečišćujućih tvari s brodova koje štetno djeluju na kvalitetu vode ili morske ekosustave;
• opasna postrojenja: nezakonit rad ili zatvaranje postrojenja u kojem se obavlja opasna djelatnost ili u kojem se skladište ili upotrebljavaju opasne tvari ili smjese, ili nezakonita izgradnja, rad i rastavljanje postrojenja na pučini, čime se riskira znatna šteta ili ekološka šteta;
• kaznena djela koja se povezana s nuklearnim materijalom: nezakonito rukovanje radioaktivnim materijalom ili radioaktivnim tvarima;
• nezakonito zahvaćanje površinskih ili podzemnih voda;
• kaznena djela povezana s divljim životinjama i biljkama: ubijanje, uništavanje, uzimanje, posjedovanje, nuđenje na prodaju, prodaja ili nezakonita trgovina zaštićenim vrstama što uzrokuje pogoršanje staništa unutar zaštićenog područja ili počinjenje kaznenog djela u vezi s trgovanjem drvnom sirovinom;
• invazivne vrste: unošenje na područje EU-a, stavljanje na tržište, držanje, oplemenjivanje, prijevoz, uporaba, razmjena, dopuštanje razmnožavanja, uzgoj ili kultiviranje, puštanje u okoliš, ili širenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU;
• tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani plinovi: nezakonito rukovanje tvarima koje oštećuju ozonski sloj ili fluoriranim plinovima.

Novčane, ali i kazne zatvora

Direktiva ističe i da se strože sankcije primjenjuju ako prethodno popisana nezakonita djela uzrokuju nepovratnu ili dugotrajnu štetu za ekosustav znatne veličine, ili koji znatno štete kvaliteti zraka, tla ili vode.

Kvalificirano je i kazneno djelo "krajnja nepažnja", kojom se kriminaliziraju i aktivnosti koje rezultiraju značajnom štetom u okolišu zbog - krajnje nepažnje.

Ovo nisu scene iz Irana, ovo je ulaz u Park prirode Lonjsko polje

Kada je u pitanju kažnjavanje, pojedinci se suočavaju sa sankcijama, uključujući kaznu zatvora i do 10 godina za teška kaznena djela, osobito ona koja rezultiraju smrću ili znatnom štetom nanesenom okolišu.

Mogu se suočiti i s dodatnim sankcijama ili mjerama, kao što su novčane kazne ili diskvalifikacija, ili obveza obnove okoliša ili plaćanja naknade za štetu nanesenu okolišu.

Pravne osobe mogu se smatrati odgovornima za kaznena djela koja su u njihovu korist počinili pojedinci na rukovodećim položajima, pri čemu sankcije uključuju visoke novčane kazne i dodatne sankcije ili mjere, uključujući operativna ograničenja i obvezne korektivne mjere.

Cilj je bolja zaštita prirode

Otegotne okolnosti uključuje razmjer štete, uključenost u organizirani kriminal i prethodne osuđujuće presude dok olakotne uključuju napore da se obnovi okoliš i suradnja s pravosudnim tijelima.

"Cilj je Direktive osigurati bolju provedbu prava EU u ovom području te djelotvornije sprječavati i suzbijati kaznena djela protiv okoliša", naglašavaju iz Europske komisije.