• Četrdesetnica

Korizma: Žganci, kupus i krumpir othranili su naše pradjedove

Korizmeni jelovnik, izrastao iz vjerskih i prirodnih razloga, postaje sve popularniji.

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.703
  • 421
  • 0

Kršćanstvo je od pamtivijeka utkano u pore hrvatskog naroda, pa razdoblja crkvene godine i blagdani prirodno spadaju u njegove godišnje cikličke običaje.

Razdoblje crkvene godine Korizma (lat. quadragesima, rom. coresma) naziv je za četrdesetodnevni period pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. U hrvatskom je jeziku poznato i pod nazivom četrdesetnica. Traje od Pepelnice do Uskrsa, kada kršćani mole, poste i čine pokoru kao pripremu za Uskrs. Ovi se običaji od najstarijih vremena prenose s koljena na koljeno. 

U našem je narodu bilo uobičajeno međusobno čestitanje početka korizme kao blagoslovljenog vremena.

Njezino vrijeme počinje krajem zime, pred proljeće, kada su ljudi u prošlosti već potrošili zimske zalihe hrane pa se prirodni ciklus poklapa s katoličkim. Tada su se jela jednostavna izvorna posna jela, a meso eventualno jednom tjedno, nedjeljom. Preostala šunka čuvala se za Uskrs.

Pranje posuđa u pepelu

Na prvi dan Korizme, Pepelnicu, žene su prale i iskuhavale sve posuđe u vodi sa skuhanim pepelom, kako bi ga očistile od masti i svih nečistoća. 

Narod Dalmacije i Istre u to se vrijeme prehranjivao kupusom, grahoricama poput graha i leće, repom, krumpirom, složencima s grahom ili pak fažolom "na brudet", s vrlo malo začina i masnoća tek uz razvodnjeno vino, bevandu. Bilo je tu zatim nešto ribe, jela od povrća kao što je maneštra, s tjesteninom, žgancima i sl.

Dalmatinska maneštra (Depositphotos/lorenzograph)

Slavonci su u tom periodu pripremali jednostave posne kolače, poput poderanih gaća, ćoravi kolači bez masti, jaja, mlijeka. Preko tjedna su se i u Slavoniji blagovala samo jednostavna bezmesna jela, a nedjeljom goveđa juha, kuhani krumpir i sos ili kakva perad. 

Hrvatsko Zagorje i Zagrebačka županija tada su se prehranjivali uglavnom posnim grahom, zeljem i krumpirom, žgancima s mlijekom te tradicionalnim krpicama sa zeljem. Neizostavna je bila i zlevanka - jednostavna poslastica od kukuruzne krupice i jaja. Tek nedjeljom blagovala su se i jaja, sir, maslac, dizani kolači sa sirom te masnija hrana.  

Oskudni obroci 

Velikih odstupanja od ovakvog načina prehrane nije bilo ni u Gorskom kotaru gdje se također jelo uglavnom kiselo zelje, kisela repa, grah i krumpir pripreman na više načina – kuhani, pečeni, ponekad pirjani, zatim začinjena ili palenta s mlijekom, sir i vrhnje te voćni kompoti. Zanimljivost za ovaj kraj je kukuruznica ili šmorn, jednostavna poslastica od kukuruznog griza i sira. Meso se i ovdje jelo tek nedjeljom koja ne spada u korizmene dane.

Posne poderane gaće (Foto: Depositphotos/loflo69)

To potvrđuje i 82-godišnja Marija Delač Dukić, rodom iz Kupjaka kraj Ravne Gore i dodaje da je ionako težak život u nekadašnjem Gorskom kotaru u korizmi postajao još teži i oskudniji. Osim toga, tada je bila zabranjena zabava bilo koje vrste, uključujući svadbe, plesove, vesela druženja mladih i starih. "Često se ručak sastojao samo od prežgane juhe i salate od graha ili krumpira", prisjeća se i komentira kako su mladi tada nestrpljivo iščekivali uskrsno vrijeme, slavlje koje donosi i vesela druženja s obiljem tradicionalne hrane.

"Sada se prakticiraju tek ublažena pravila, a mnogi ih se ni ne pridržavaju. No, stariji ljudi poštuju ih i danas", zaključuje Marija. 

Sve popularniji posni jelovnik

I zaista, suvremeni način života ublažio je ova pravila pa se nemrs obično prakticira u korizmene petke, a post početkom i krajem ovog razdoblja, tj. na Pepelnicu i na Veliki petak.

Korizmeni jelovnik, izrastao iz vjerskih i prirodnih razloga, postaje sve popularniji. Naime, ubrzani način suvremenog života s nezdravom "brzom hranom" uzima svoj danak i loše utječe na zdravlje pa upravo tradicionalna prehrana pomaže kod mnogih bolesti. Stoga ne čudi trend povratka autohtonim prirodnim jelima koja su othranila i naše pradjedove.


Tagovi

Korizma Običaji Jela Post


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB