Kontrola unosa gnojiva na parcele!

S danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju poljoprivrednicima počinje teći rok u kojem gospodarstva, posebno stočarsku proizvodnju, moraju u dvije do četiri godine organizirati u skladu s odredbama akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Vlada RH posebnom je odlukom tom programu pridodala popis tzv. “ranjivih područja” u cijeloj Hrvatskoj na kojima je obvezno provođenje pojačanih mjera zaštite voda od onečišćenja nitratima, a prema toj odluci, na području Međimurja “ranjiva su područja” sva tri grada - Čakovec, Prelog, Mursko Središće, te općine Belica, Domašinec, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Mala Subotica, Podturen, Selnica, Sveti Martin na Muri, Vratišinec, Dekanovec, Strahoninec i Sveta Marija.

Budući da su stručnjaci Poljoprivredne savjetodavne službe do kraja prošle godine uglavnom završili s ciklusom tzv. zimskih predavanja za poljoprivrednike, a Vlada RH navedenu je odluku donijela nakon tog ciklusa, većini poljoprivrednika ona nije dovoljno poznata.

Ozbiljno

Obveze koje su pred poljoprivrednicima (i sustavno će biti pod kontrolom nakon 1. srpnja ove godine), kaže Suzana Pajić, dipl. ing. agr., iz PSS-a, vrlo su ozbiljne:
- Akcijski program zaštite voda od onečišćenja nitratima pred poljoprivredna gospodarstva s površinama i objektima unutar “ranjive zone” donosi obvezu primjene mjera propisanih programom, a za poljoprivredna gospodarstva izvan “ranjivih zona” mjere su preporuka.

Za one koji su unutar “ranjivih zona” najvažnije je znati da će se kontrolirati je li unos gnojiva na poljoprivredne površine u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, i to najmanje na četvrtini površina s analizom tla. S druge strane, morat će se voditi evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu.

Koliko dušika?

Propisana je i granična vrijednost unosa dušika stajnjakom (u jednoj kalendarskoj godini) na poljoprivredne površine - 210 kg dušika po hektaru u prvom četverogodišnjem razdoblju i 170 kg/ha dušika nakon prvog četverogodišnjeg razdoblja.

Tu treba reći da se za izračun količine dušika u stajskom gnoju koriste posebne tablice iz akcijskog programa, a postoji i niz zabrana...

Radi smanjenja gubitaka dušika (ispiranje, isparavanje), na svim je poljoprivrednim površinama (bez obzira na pokrov) od 15. studenoga do 15. veljače zabranjeno gnojenje gnojnicom i gnojovkom, a gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo zabranjeno je od 1. svibnja do 1. rujna, pojašnjava S. Pajić.

Uredite gnojišta

- I skladištenje gnoja je propisano. Gnoj se deponira samo na uređenim gnojištima, na platoima za kruti stajski gnoj, u gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili drugim vrstama spremnika, a svi spremnici moraju biti vodonepropusni i veličinom dostatni za prikupljanje stajskog gnoja u šestomjesečnom razdoblju. Za uređenje spremnika postoji prijelazno razdoblje od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, no, budući da je to razdoblje za izgradnju odgovarajućih spremnika četiri godine za poljoprivredna gospodarstva s jednim ili manje uvjetnih grla, a dvije godine za sva ostala poljoprivredna gospodarstva, lako je zaključiti da najveći dio OPG-a obvezi mora udovoljiti tijekom dvije godine - dodaje Suzana Pajić.

Oni koji ne zadovolje odredbe o količini unosa dušika iz stajskog gnoja zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina ili skladištenje za šestomjesečno razdoblje, višak stajskog gnoja moraju zbrinuti ili gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika temeljem ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili druge produkte na gospodarstvu, ili ponovo - temeljem višegodišnjeg ugovora s trećim osobama - preradu izvan gospodarstva.

Ni stručnjaci ne znaju nova pravila

Preložani Snježana i Vladimir Šalković farmu krava muzara gradili su u okviru tzv. operativnog programa za govedarstvo, uz kreditnu podršku HBOR-a, što podrazumijeva da je farma građena do posljednjeg detalja po projektima koje su napravili stručnjaci i za koju su odmah dobili uporabnu dozvolu.

Farma je isticana kao svijetli primjer iz operativnog razvoja govedarstva, kaže Vladimir Šalković, međutim:
- Mi smo po broju grla i površinama koje imamo na raspolaganju blizu optimalna 1,2 uvjetna grla po hektaru u proizvodnji, ali evo: na farmi koju su nacrtali stručnjaci premali je - po sadašnjim propisima - deponij za stajnjak, a s druge strane, jama za gnojnicu (koja je strašno skupa bila u gradnji) dvostruko je veća nego je propisano i potrebno... Tko je sad kriv ili bar odgovoran za troškove koje moramo podnijeti kako bismo ispravili što su stručnjaci napravili pogrešno? Ja samo znam tko će to platiti. Mi! Ali, imam ideju... Kad je već područje Grada Preloga “ranjivo područje”, Grad neka osigura lokaciju (a ima pogodnih), a mi farmeri ćemo se organizirati da uredimo deponij, kompostarnik, što već treba, na koji će se viškovi s naših farmi dovoziti, skladištiti, pa onda i prema rasporedu i potrebama gnoj koristiti. Ili ga dati na raspolaganje za proizvodnju energije, komposta... Rješenja ima, samo, ne znam hoće li sad sve biti ponovo natovareno na naša leđa, a onima koji su - barem na farmama koje su građene kao naša, po projektima i stručnim kriterijima - zakazali, morat ćemo dalje plaćati studije i projekte koji - ne drže vodu?!

Autor: mb Foto: RGBStock.com