Kontrola isplate poticaja

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, sukladno EU pravilima, obvezno je tijekom jedne godine provijeriti 15 posto isplaćenog proračunskog novca za poticaje te osam posto korisnika poticaja iz proračuna.

Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kaže da se za potrebom učinkovitijeg praćenja proračunskog novca koji se isplaćuje za poticaje u poljoprivredi susreo još za svog prvog mandata na mjestu ministra poljoprivrede.

Ministar dodaje da su u pravili Agencije za plaćanje po svojim kapacitetima, prije svega onim kadrovskim, u nekim zemljama članicama EU-15, jače od Ministarstava poljoprivrede.
Ništa čudno, kaže, ako se zna da učinkovitim nadzor praćenja isplate poticaja, ministarstva zarade svoju godišnju plaću.

Primjerice, u Grčkoj čak 12 posto korisnika poticaja vara državu na lažnim poticajima dok u Njemačkoj broj lažnih korisnika poticaja iznosi pet posto.

U Hrvatskoj, pak, u dvije godine, bilo je 12 milijuna kuna lažnih poticaja. Naime, poljoprivredni proizvođači korisnici poticaja, najčešće varaju državu, da prijave nezasijane poljoprivredne površine i za njih uzmu poticaje po hektaru.
Sankcije za takvu vrstu zloporaba Zakona o potporama u poljoprivredi i ribarstvu su pet godina gubljenja prava na poticaje.

Ali veliki broj potpora po hektaru, kojih je sve do prošle godine bilo 218, a sad su svedene na 38 mjera, širom je otvorio vrata mogućnost zloporabe dobivanih poticaja.
No, uvođenjem snimki iz zraka zasijanih površina, uz sustav nadzor, puno će se lakše ući u trag lažnim korisnicima poticaja, kojih ima najviše u ratarstvu gdje se državu može varati i na prinosima po hektaru.

Hrvatska je, kao i sve druge zemlje pristupnice EU, osim Slovenije, već odabrala tzv. regionalni model potpora (SPS).
Radi se o tome da se ovim modelom, kroz nacionalnu rezervu državnih potpora, prevladava specifičnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Primjerice, u sjeverno-zapadnoj Hrvatskoj je to proizvodnja mlijeka, junadi i svinja dok se u Slavoniji to odnosi na zemljišne resurse u ratarskoj proizvodnji.

Hrvatska se sad nalazi na 50 posto iznosa poticaja u zemljama EU-a. U 2009. godini na ime potpora u proračunu je bilo predviđeno 3,6 milijardi kuna, a cilj je da u konačnici, nakon ulaska u EU, bude šest milijardi kuna ili gotovo 800 milijuna eura.

Radi se o 373 milijunama eura za direktna plaćanja te 352 milijuna eura za ruralni razvoj, koja bi od 2014. godine bila uvećana za nacionalnu komponentu.
U Ministarstvu drže da do ulaska Hrvatske u EU ima još dvije sjetve, odnosno dvije žetve, te da je nužna učinkovita reforma sustava potpora, kako bi se one prilagodile isplati preko Bruxellesa.
Članstvo u EU, kažu, donosi veći poljoprivredni dohodak, što je bila praksa u svih 12 zemalja koje su u posljednje pristupile Uniji.

Nakon ulaska Hrvatske u EU, raspoloživa sredstva u razdoblju 2012. do 2013. godine, iznose za dohodovnu i tržišnu potporu 5,62 milijardi kuna. Za izravna plaćanja je godišnje predviđeno 2,69 milijardi kuna, a za tržišne poptore 114,8 milijuna kuna godišnje. Za ruralni razvoj, pak, predviđeno je 4,52 milijarde kuna.
Uz to, domaćih poljoprivrednicima na raspolaganju stoji i 160 milijuna eura u dvije godine iz Ipard fonda. Iz Sapard fonda, u tri godine, od 26 milijuna eura, od ugovorenih 62 posto povučeno je 48 posto sredstava.

Dva milijuna eura za jačanje agencije za plaćanje

'Twinning' projekt pod nazivom »Jačanje kapaciteta Agencije za plaćanje« otvoren je u utorak u sklopu EU-ova programa IPA s namjerom da se uspostavi integrirani administrativni i kontrolni sustav u Hrvatskoj kojim se upravlja poljoprivrednim fondovima EU-a. Veleposlanik i šef Izaslanstva EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je da je projekt vrijedan dva milijuna eura, financira ga EU, a trajat će do početka siječnja 2012. Dodao je da je svrha projekta pomoći Hrvatskoj u pripremama za korištenje europskih poljoprivrednih fondova koji će joj biti na raspolaganju nakon ulaska u EU. Vandoren je kazao i da je ovaj 'twinning' važan jer izravno utječe na dva mjerila za zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) - uspostavu operativne agencije za plaćanje i uspostavu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IACS).

Projektom je također predviđeno definiranje procedura za mjere ruralnog razvoja i ribarstva. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić istaknuo je da je poglavlje 11 jedno od najzahtjevnijih ne samo u tehničkom, nego i u političkom smislu, što se moglo vidjeti i posljednjih nekoliko dana. Kazao je i da je veći dio posla u vezi s agencijom za plaćanje odrađen, te da će prva provjera za dobivanje akreditacije biti u lipnju.

Autor: Marinko Petković