Pretraga tekstova
Njemačka i ove godine prednjači u dvije stvari vezane uz proizvodnju sladoleda
Tijekom 2023. godine, EU je proizvela 3,2 milijarde litara sladoleda, što predstavlja blagi pad od 1,4% u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Eurostata, Njemačka je u 2023. bila najveći proizvođač sladoleda među zemljama EU, sa 612 milijuna litara, a slijede je Francuska s 568 mil. litara i Italija s 527 mil. litara.
Istovremeno, Njemačka je imala najjeftiniji sladoled od 1,8 eura po litri, dok su prosječne cijene u Francuskoj i Italiji bile 2,2 odnosno 2,6 €/l, nešto više nego prethodne godine.
Sljedeći najjeftiniji sladoled je iz Litve, prosječne cijene od 1,9 €/l, a potom iz Češke (2,0 €/l) i Švedske (2,1 €/l).
Najskuplji je u Austriji, s prosječnom cijenom od 7,7 eura po litri, zatim u Mađarskoj (4,8 €/l) i Grčkoj (3,7 €/l).
U 2023. godini, zemlje EU izvezle su 261 milijuna kg u zemlje izvan Unije, ukupne vrijednosti 1,04 milijarde eura. Uvoz iz zemalja izvan EU iznosio je 56 milijuna kg, u vrijednosti od 217 milijuna eura. Izvoz se povećao za 5% u usporedbi s 2022., dok je uvoz izvan EU pao 8%.
Francuska je izvezla 52 milijuna kg ili 20% ukupnog izvoza van EU. Slijede Nizozemska s 35 mil.kg (14%), Njemačka s 29 mil. kg (11%), Italija s 28 mil. kg (11%) te Irska s 24 mil. kg (9%).
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.