Europska komisija predstavila je ideje komunikacije "Budućnost hrane i poljoprivrede”, a u kojoj su ukratko navedeni načini kojima će se osigurati da najstarija zajednička politika EU-a i u budućnosti ostane stabilna.
Jednostavnijim propisima i fleksibilnijim pristupom osigurat će se da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) daje stvarne rezultate u potpori poljoprivrednicima i predvodi održivi razvoj poljoprivrede EU-a. Osnovne su to ideje Komunikacije "Budućnost hrane i poljoprivrede" koju je donijela Europska komisija, a u kojoj su ukratko navedeni načini kojima će se osigurati da najstarija zajednička politika EU-a i u budućnosti ostane stabilna, navodi se u priopćenju za medije Europske komisije.
Misao vodilja, navode, je da se državama članicama omogući više prostora za odlučivanje o tome kako i gdje će ulagati financijska sredstva u okviru ZPP-a radi ispunjenja ambicioznih zajedničkih ciljeva koji se odnose na okoliš, klimatske promjene i održivost.
"Zajednička poljoprivredna politika postoji još od 1962. Moramo se pobrinuti da zajednička poljoprivredna politika i dalje osigurava, na primjer zdravu i ukusnu hranu za potrošače te radna mjesta i rast u ruralnim područjima, ali i da se razvija zajedno s drugim politikama. Naš je prijedlog važan korak prema modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike koji je uslijedio nakon što su dobiveni rezultati opsežnog savjetovanja s dionicima. Novi model koji je Komisija predstavila osigurat će državama članicama veću supsidijarnost te ih poziva na donošenje strateških planova ZPP-a u kojima će biti obuhvaćene njihove mjere u okviru prvog i drugog stupa za pojednostavnjenje, veću usklađenost i bolje praćenje rezultata", prenose izjavu Jyrki Katainena, potpredsjednika Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost.
Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, pak, naveo je da se komunikacijom osigurava da će zajednička poljoprivredna politika pridonijeti novim ciljevima kao što su poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora, poticanje brige za okoliš i mjera za zaštitu klime te jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Isto tako, u njoj se najavljuje značajna promjena u provedbi ZPP-a. Umjesto postojećeg sustava uvest će se novi sustav provedbe kojim će se državama članicama i regijama pružiti mnogo veći stupanj supsidijarnosti.
Zadržat će se postojeća struktura s dva stupa, a istovremeno će se jednostavnijim i fleksibilnijim pristupom utvrditi detaljne mjere za postizanje ciljeva dogovorenih na razini EU-a. Svaka država članica EU-a izradit će svoj vlastiti strateški plan, koji će odobravati Komisija, a u njemu će navesti kako namjerava ispuniti ciljeve. Umjesto na sukladnost, više pažnje pridavat će se praćenju napretka i osigurati da se financijska sredstva usmjere na konkretne rezultate. Prelazak s pristupa jednakog za sve na pristup po mjeri znači da će politika i njezine utjecaj na stvarni život biti bliže onima koji je provode u praksi.
Potpora poljoprivrednicima i dalje će se pružati kroz sustav izravnih plaćanja. Komunikacijom se ne prejudicira ishod rasprave o budućnosti financija EU-a niti sadržaj njezina prijedloga za višegodišnji financijski okvir. Ona nije konačna te istražuje mogućnosti kojima će se osigurati pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika.
Klimatske promjene i pritisak na prirodne resurse i dalje će utjecati na poljoprivredu i proizvodnju hrane. Buduća zajednička poljoprivredna politika trebala bi biti ambicioznija u pogledu učinkovitosti resursa, brige za okoliš i zaštite klime.
Ostali prijedlozi:
Komisija će odgovarajuće zakonodavne prijedloge za postizanje ciljeva navedenih u Komunikaciji predstaviti prije ljeta 2018. nakon prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira.
Kako podsjećaju, Europska komisija pokrenula je 2. siječnja 2017. savjetovanje o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi bolje uvidjela gdje bi se dosadašnja politika mogla pojednostaviti ili modernizirati. Tijekom tromjesečnog savjetovanja Komisija je zaprimila više od 320.000 odgovora, većinom od fizičkih osoba. Savjetovanjem je utvrđeno je da većina ispitanika želi zadržati snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku na razini Europske unije, ali da bi trebala biti jednostavnija i fleksibilnija te više usmjerena na ključne izazove, a to su osiguranje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, zaključuje se u priopćenju Europske komisije.
Više možete pročitati ovdje.
Foto: Pixabay/tombock1
Izvori
Tagovi
Autorica