Pretraga tekstova
Prema podacima iz istraživanja objavljenog u lipnju 2026., kineski zaštićeni uzgoj proizvodi oko 37,2 posto ukupne proizvodnje povrća u zemlji, i to na samo 1,4 posto poljoprivrednih površina
Toplinski valovi, suše i obilne oborine sve više otežavaju planiranje poljoprivredne proizvodnje. Klimatske promjene ne donose samo više temperature, već i veće oscilacije vremenskih uvjeta, zbog čega uzgoj osjetljivih kultura poput rajčice, paprike i krastavaca postaje sve nepredvidljiviji, piše Agrarheute.
Jedan od odgovora na takve izazove je širenje zaštićenog uzgoja. U svijetu se danas nalazi oko 1,6 milijuna hektara poljoprivrednih površina pod nekim oblikom zaštite, od jednostavnih plastenika do visokotehnoloških sustava u kojima se kontroliraju temperatura, vlaga, svjetlost, navodnjavanje i prihrana.
U tom trendu posebno se ističe Kina, koja ima oko 60 posto ukupnih svjetskih kapaciteta plastenika i staklenika. Prema podacima iz istraživanja objavljenog u lipnju 2026., kineski zaštićeni uzgoj proizvodi oko 37,2 posto ukupne proizvodnje povrća u zemlji, i to na samo 1,4 posto poljoprivrednih površina. Prinosi u takvim sustavima mogu biti i do šest puta veći nego na otvorenom.
Prednost zaštićenog uzgoja je mogućnost smanjenja utjecaja vremenskih ekstrema. Proizvođači mogu preciznije upravljati količinom vode, temperaturom i uvjetima u kojima biljke rastu, a proizvodnja se može produljiti i izvan uobičajene sezone.
No, uspješnost plastenika ovisi o nizu čimbenika. Među najvažnijima su dostupnost prirodnog svjetla, umjerena temperatura, voda, energija i blizina tržišta.
Poseban izazov predstavlja hlađenje tijekom ekstremno toplih razdoblja. Dok je relativno jednostavno zagrijati zaštićeni prostor kada je vanjska temperatura niža, održavanje optimalne temperature tijekom ekstremnih vrućina zahtijeva znatno više energije i sofisticiraniju tehnologiju.
Voda je također ključna. Iako zaštićeni uzgoj omogućuje vrlo učinkovito korištenje vode i njezino recikliranje, proizvodnja bez pouzdanog izvora vode nije moguća. Istodobno, cijena energije u velikoj mjeri određuje ekonomsku opravdanost visokotehnoloških sustava.
Posebno zanimljiv primjer razvoja zaštićene proizvodnje nalazi se u kineskoj pokrajini Shandong, u području Weifanga i Shouguanga. Ondje su se nekada nalazile uglavnom otvorene poljoprivredne površine, dok danas krajolikom dominiraju deseci tisuća plastenika.
Prema satelitskim snimkama NASA-e, područje plastenika obuhvaća više od 820 četvornih kilometara, što ga čini najvećim povezanim kompleksom plastenika na svijetu.
U njima se prvenstveno proizvode krastavci, patlidžani i rajčice, ali sve više i proizvodi veće vrijednosti poput jagoda, grožđa, kivija i pitaje.
Kina pritom ne ulaže samo u povećanje površina pod plastenicima, već i u tehnologiju. Suvremeni sustavi omogućuju digitalno upravljanje temperaturom, osvjetljenjem, vlagom i gnojidbom, dok se za pojedine poslove koriste i roboti.
Takav razvoj pokazuje kako klimatske promjene postupno mijenjaju način proizvodnje hrane. Zaštićeni uzgoj više nije samo način produljenja proizvodne sezone, već postaje alat kojim se poljoprivrednici pokušavaju zaštititi od sve nepredvidljivijih vremenskih uvjeta. Istodobno, njegova budućnost ovisit će o dostupnosti vode, energije, tehnologije i mogućnosti održive proizvodnje.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!