Klaster je alat za povećanje konkurentnosti

Sijačice, traktori, motokultivatori, prskalice, malčeri, sve s potpisom iz Hrvatske, izvozi se od najbližih susjeda, Bosne i Hercegovine i Srbije preko zemalja EU do Alžira, Maroka, Tunisa. Strojevi su proizvedeni u pogonima od osječkog OLT-a i Eurometala, preko kutinske Hidraulike i bjelovarskog Hittnera do Gramipa iz Dubrave, Megametala iz Nedelišća, dežanovačke Proizvodnje opruga, Labinprogresa TPS te tvrtke Pecka iz Markovca Našičkog.

Iako proizvođači poljoprivrednih strojeva i priključaka slove za staru industriju, na svjetskim tržištima suočavaju se s velikom konkurencijom. Svoje snage su odlučili udružiti kako bi se jednostavnije i lakše na njima mogli probiti, zauzeti svoje tržišne niše te opstati. Formula je to koju primjenjuje najbolji hrvatski klaster, onaj poljomehanizacije osnovan 2007. koji je dvije godine kasnije prerastao u trgovačko društvo s ukupno 23 članice.

Iskorak na izozemno tržište

Drugi puta najbolji u Hrvatskoj - Klaster poljomehanizacije

"Osam je tvrtki osnivača, a pored toga imamo određene znanstvene institucije kao osječki Poljoprivredni i Ekonomski fakultet te Teru Tehnopolis, ali i pridružene članice. Organizirani smo kao industrijski klaster kojega čine isključivo proizvođači poljoprivredne mehanizacije. Usredotočeni smo na proces internacionalizacije kako bi pomogli našim proizvođačima da iskorače na inozemno tržište", objašnjava Željko Erkapić, klaster menadžer, drugi puta u svega četiri godine u Hrvatskoj, proglašenog najboljeg - Klastera poljomehanizacije.

Oko 70% svoje proizvodnje plasiraju u inozemstvo. U pojedinim tvrtkama članicama ta se brojka kreće i preko 90%. "Izvozno smo orijentirani", napominje Erkapić kojega je s predstavnicima pojedinih članica klastera koji ima sjedište u Osijeku ugostio i osječki gradonačelnik Ivan Vrkić. U takvom razmišljanju uživa potporu članica. Jedna od njih je i osječki OLT čiji predsjednik Uprave Ivan Kos slično razmišlja.

Okreću se tržištima Dalekog Istoka

"Osjetljivi smo na probleme u poljoprivrednom sektoru jer smo oslonjeni na naša obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva i hrvatske poljoprivrednike, no vjerujemo kako zajedničkom sinergijom moramo nastupati ne samo na hrvatskom, nego i na stranim tržištima", smatra Kos koji OLT okreće prema tržištima Dalekog Istoka na kojem su ostvarili kontakte s Indonezijom, Turkmenistanom, Nigerijom.

"Oni su nam jako zanimljivi jer su u zamahu, počecima razvoja poljoprivrede i tamo su gdje smo mi bili nekada sredinom prošloga stoljeća. Kroz jedan paket, ali ne samo naše teške mehanizacije već i od sjemena, sjetve, načina obrade tla, osmišljavamo kako iskoračiti na ta tržišta. Tome težimo, a vidjet ćemo hoćemo li uspjeti", poručuje Kos.

Iako se godišnji prihod Klastera poljomehanizacije kreće oko milijun kuna, najvećim dijelom riječ je o projektnom novcu. "Klaster ima svoj prihod jer poslujemo kao društvo ograničene odgovornosti. U to ne ulaze bilance članica, nego mi ulazimo u zajedničke projekte. Sami prihodi pak dolaze iz tri izvora: članarine, projekti te lokalna i regionalna zajednica. S projektnim novcem u projektima internacionalizacije do danas smo napravili 10-ak zajedničkih nastupa na najprestižnijim međunarodnim sajmovima poljoprivredne mehanizacije kao što su Agritechnica u Hanoveru, EIMA u Bologni, SIAM u Maroku... Proveli smo više od desetak promidžbenih i marketinških kampanja u funkciji brendiranja i povećanja vidljivosti Klastera poljomehanizacije i njegovih članica te aktivno sudjelovali na vrlo važnim klasterskim i gospodarskim konferencijama i forumima i time učinili Klaster prepoznatljivim brendom u regiji i šire pa sve do Kine. Educirali smo top i srednje menadžere članica u segmentu poboljšanja komunikacijskih, prezentacijskih i prodajnih vještina, a napravili smo i projekte koji se tiču međusobnog umrežavanja softverskim programima. Na početku smo provodili i različite edukacije i certifikacije u vezi ISO certifikata, CE znaka, kao i energetske učinkovitosti", napominje Erkapić koji pojam klastera ljudima najjednostavnije opisuje i definira kao alat za povećanje konkurentnosti.