Klasna borba za poljoprivredno zemljište ili što možemo naučiti od agrarne reforme u Brazilu?

U knjizi "Njemačka u šesnaestercu“ mađarski pisac Péter Esterházy piše o nogometu, ali kroz vlastita sjećanja, anegdote i razmišljanja, gledajući ga kao dio društva i osobnog identiteta, povezujući sportske uspomene s kulturološkim promišljanjima o modernom životu.

U jednom poglavlju opisuje dolazak Brazilske nogometne reprezentacije u Mađarsku 1986. godine.

"Sinu sam htio razjasniti da svijet ipak nije samo dolina suza. Da naposljetku ipak nije samo to. Pa evo, tu su Brazilci, koji doduše nisu realnost, a ipak postoje. I da je istina sve što vjerujemo da jesu, da znaju štopati u zraku, da su nedostižni u rezanim udarcima, da stoji sve ono o plesu, o pijesku, o Copacabani. Da postoji nada. I preplanule žene.“

Mišljenje izgrađeno na stereotipima. Filmovima. Knjigama. Legendama. Koliko uistinu znamo o nekom društvu? Državi? Upravo o tome piše Esterházy u tom poglavlju.

Pokret bezemljaša

Nogomet. Samba. Karneval. Amazona. Kava. Sunce. Rio. Ipanema. To su nekoć bile moje prve asocijacije na Brazil. A onda je u moj svijet došao internet.

Danas bi na taj moj popis stereotipa mogao dodati favele. Krčenje šuma. Soju. Vojnu huntu. Nasilje. Siromaštvo. Zlatnu groznicu. Korupciju. Pesticide. O ovome posljednjem imate serijal filmova "O Veneno Está na Mesa“. Naučio sam svašta, gledajući ovaj popis, izgleda samo loše stvari, ali valjda su mi takve "preferencije“ u Googleu.

Pokret bezemljaša (Movimento dos Trabalhadores Rurais Sem Terra - MST) je brazilska organizacija koja zauzima neiskorištena ili sporna zemljišta kako bi ih stavila u funkciju poljoprivredne proizvodnje i dodijelila obiteljima bez zemlje. Članovi pokreta pretvaraju ta zemljišta u zajednice i farme, razvijajući održive oblike poljoprivrede i socijalne organizacije.

Nastao je 1984. godine kao odgovor na ogromnu nepravdu u posjedovanju zemljišta u Brazilu, gdje mala manjina drži većinu obradive zemlje.

Pokret također razvija obrazovne i socijalne programe, poput škola na selu i kolektivnog poljoprivrednog rada. MST kombinira aktivizam, politiku i društvenu solidarnost, te je postao simbol borbe protiv siromaštva i nejednakosti u Brazilu. U svojih četiri desetljeća postojanja, pokret je pomogao 1,5 milijuna ljudi da steknu 17 milijuna hektara zemlje, pritom pretrpjevši neuspjehe i represivne mjere od strane države i medija, od stalnih kleveta do policijskih masakara.

Agrarna reforma

"Zemlja je moć, a preraspodjela dohotka zahtijeva agrarnu reformu“, kaže jedan od aktera u filmu "Chão“ (Bez zemlje) redateljice Camile Freitas, snimljenom u Brazilu i premijerno prikazanom 2019. godine.

Koncentracija vlasništva nad zemljištem čvrsto je ukorijenjena u brazilskoj povijesti. Bivša oligarhijska struktura ustupila je mjesto visoko kapitalističkoj podjeli teritorija, s većinom obradivog zemljišta u rukama nekolicine.

Obratite pažnju na brojke. Manje od 3% stanovništva posjeduje više od polovice poljoprivrednog zemljišta, dok se dvije trećine obradivog zemljišta u zemlji uopće ne obrađuje. A godišnje nestane oko 579.600 hektara Amazone. Ili da usporedimo s nogometom, kada smo već pisali o njemu, to bi bilo oko 812.000 nogometnih terena.

Živimo u sojalizmu - klimatskoj i ekološkoj krizi, a kolonijalizam je živ i zdrav

I dok gotovo 80% hrane za nacionalnu potrošnju proizvode mala poduzeća, vlasnici velikih agroindustrijskih poduzeća uglavnom proizvode robu za izvoz, često ne poštujući zakone o radu i zaštiti okoliša.

Tijekom četiri godine redateljica je dokumentirala živote skupine bezemljaša u brazilskoj saveznoj državi Goiás. Od 2015. godine radnici su okupirali dio tvorničkog kruga i zahtijevali agrarnu reformu.

Dokumentarni film prikazuje proces dolaska na zemljište, postavljanje privremenog kampa i organizaciju života unutar zajednice. U fokusu su svakodnevne aktivnosti: gradnja skloništa, priprema hrane, rad na zemlji i sudjelovanje na zajedničkim sastancima. Osim svakodnevnog života, film bilježi i organizacijski aspekt pokreta. Prikazani su sastanci na kojima se donose odluke, raspodjela zadataka među članovima te komunikacija s institucijama.

Što se promijenilo?

U vrijeme kada je film objavljen, na vlasti u Brazilu je bio sada već bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, koji je dodao bezemljaše na popis neprijatelja nacije i pozvao zemljoposjednike da se naoružaju kako bi obranili svoju imovinu. Reforma agrara je stagnirala, a pritisci korporativnog agrobiznisa doveli su do smanjenja dodjele zemljišta i jačanja sukoba s MST-om.

Uskršnji otok: Izazovi života na izoliranom vulkanskom "raju" u srcu Pacifika

Stvari su se promijenile nakon povratka Luiza Inácia Lule da Silve na vlast 2023. godine, pokrenute su brojne inicijative za dodjelu zemljišta i uspostavljen dijalog s pokretom. Vlada je u više saveznih država osigurala i kupila zemlju kako bi je stavila na raspolaganje za agrarnu reformu i ustupila zemljište obiteljima da se nasele.