Kesten kao neizostavan dio povijesti, gospodarstva i kulturne baštine

Prije nego što je postao jesenska poslastica, pitomi kesten (Castanea sativa) u dijelovima Europe bio je važna osnovna namirnica. Sušio se, mljeo u brašno i koristio za pripremu kruha, kaša i drugih jela. Na Korzici je imao toliko važnu ulogu u prehrani da je kestenovo brašno bilo poznato kao hrana siromašnih.

Američki kesten nekoć je bio jedno od dominantnih stabala istočnih šuma SAD-a. Početkom 20. stoljeća gljivična bolest, poznata kao rak kore kestena (Cryphonectria parasitica), počela je uništavati stabla. Procjenjuje se da su tijekom sljedećih desetljeća stradale milijarde stabala. Bolest je stigla s uvezenim azijskim kestenima, koji su razvili veću otpornost na patogen.

Pitomi kesten može narasti do približno 30 metara, a pojedina stabla mogu živjeti stotinama godina. Kew Gardens ima primjerak koji se smatra jednim od najstarijih stabala u vrtu, vjerojatno posađen krajem 17. ili početkom 18. stoljeća.

Međunarodni istraživački tim

Međunarodno društvo za hortikulturnu znanost (ISHS) objavilo je u okviru svoje ugledne serije Scripta Horticulturae (broj 9) opsežnu znanstveno-stručnu publikaciju pod naslovom "Tragovima kestena (Castanea spp.) - uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i uporaba“ (Following Chestnut Footprints (Castanea spp.) – Cultivation and Culture, Folklore and History, Traditions and Uses) objavljenu 2009. godine.

Riječ je o dvojezičnoj monografiji na engleskom i talijanskom jeziku koja objedinjuje botanička, poljoprivredno-šumarska, povijesna i etnološka istraživanja roda kestena (Castanea) diljem svijeta. Nastala je višegodišnjim radom međunarodne mreže znanstvenika i stručnjaka s ciljem dokumentiranja bogate, ali često zanemarene baštine stabla koje je stoljećima prehranjivalo i oblikovalo ruralne zajednice Europe, Azije i Amerike.

Glavnu uredničku ulogu u izradi ovog izdanja potpisuje dr. Damiano Avanzato iz Istraživačkog centra za voćarstvo (CRA) u Rimu, ujedno i predsjedatelj ISHS Sekcije za orašasto voće i mediteransku klimu. Monografija je realizirana u suradnji s nizom vodećih međunarodnih organizacija, među kojima se ističu Bioversity International iz Rima, Pokrajinska uprava Cuneo te talijansko poduzeće Nunziata Tecnologie Agroalimentari.

Da je riječ o posve globalnom pothvatu svjedoči popis autora koji su izradili nacionalne analize za 28 zemalja i regija sa svih kontinenata. Među njima se nalaze vodeći svjetski agronomski i šumarski stručnjaci, dok su u izradi poglavlja posvećenog Hrvatskoj sudjelovali domaći znanstvenici.

Četiri pogleda na bogatu baštinu

Monografija je organizirana prema jedinstvenom modelu prikaza pojedinih zemalja, što omogućuje usporedbu uloge kestena u različitim dijelovima svijeta. Svaka analiza obuhvaća četiri cjeline.

Prva donosi povijesni pregled podrijetla i širenja kestena, oslanjajući se na arheološke nalaze, istraživanja peludi i antičke zapise. Posebno se ističe uloga Grka i Rimljana u širenju uzgoja, ali i mjesto kestena u narodnim vjerovanjima, mitologiji, migracijama i prehrani stanovništva u kriznim razdobljima. Druga obrađuje vrste i njihovu rasprostranjenost, od europskog pitomog do kineskog, japanskog i američkog kestena. Opisuje uvjete njihova rasta, prirodne šume i nasade, genetsku raznolikost, lokalne kultivare te razvoj otpornih hibrida.

Što je bilo prvo - poljoprivreda ili pivo?

Treća donosi gospodarske i tehničke podatke o proizvodnji, prinosima i izvozu po državama, tradicionalnim i suvremenim načinima uzgoja, razmnožavanju, cijepljenju i gospodarenju šumama i voćnjacima. Obrađuje i glavne prijetnje kestenovim sastojinama, uključujući rak kore kestena (Cryphonectria parasitica), tintenu bolest kestena (Phytophthora cambivora) i kestenovu osicu šiškaricu (Dryocosmus kuriphilus), kao i istraživanja usmjerena na biološku zaštitu i očuvanje šuma.

Četvrta istražuje prehrambenu, gospodarsku i kulturnu uporabu kestena. Opisuje njegovu povijesnu ulogu "stabla kruha”, sušenje plodova, proizvodnju brašna, slastica i kestenova meda, ali i uporabu izdržljivog drva u bačvarstvu, graditeljstvu, izradi vinogradarskih kolaca i proizvodnji tanina. Prikaz zaokružuju narodni običaji, jesenske manifestacije te motivi kestena u književnosti, likovnoj umjetnosti i filateliji.

Gospodarski važna šumska vrsta

Hrvatsko poglavlje obrađuje pitomi kesten (Castanea sativa) kao autohtonu i gospodarski važnu šumsku vrstu, rasprostranjenu na više od 135.000 hektara. Ponavljam, knjiga e objavljena 2009. godine, te se spominje se loga antičkih Rimljana u širenju kestenovih šuma na području Istre i panonskih masiva. Knjiga izdvaja dva glavna područja njegova rasta u Hrvatskoj. Kontinentalno obuhvaća Zrinsku i Petrovu goru te Medvednicu, a submediteransko Istru i otoke Cres i Krk. Posebna pozornost posvećena je lovranskim marunima, koji su se od 17. stoljeća izvozili u Austriju, Njemačku i Italiju.

Prikazan je i kulturni značaj kestena, od jesenskih manifestacija poput Marunade u Lovranu i Kestenijade u Hrvatskoj Kostajnici do gastronomske ponude, uključujući kolače, brašno i rakiju medovaču.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor